– U svim slučajevima pokazalo se da su žrtve prethodno prijavljivale nasilje institucijama. Isplivava svijest kod struke i profesionalci reaguju. Reagovati se mora sve više proaktivno, a ne samo posljedično – rekla je Bašićeva na seminaru o specifičnostima u terapijskom radu sa žrtvama seksualnog nasilja.

Prema njenim riječima, nasilje postaje perfidnije, pa se i kampanje borbe protiv nasilja moraju mijenjati.

– Uloga medija je velika. Mi smo lani, nakon jednog slučaja femicida u Banjaluci o kojem su izvještavali i mediji veoma brzo u Sigurnu kuću u tom gradu imali prijem tri nove žrtve nasilja – navela je Bašićeva.
Psiholog Dijana Đurić istakla je da nasilje nije porodični, već psihosocijalni problem, kako po nastaku, tako i po načinima za rješavanje, te da ne postoje ni biološke ni psihološke karakteristike koje bi neku osobu predisponirale za nasilno ponašanje.

– Vrste nasilja su fizičko, psihičko, ekonomsko, seksualno i pasivno, a uz nasilje idu upotreba muških privilegija, zloupotreba djece, izlaganje osjećaju krivice, izolacija, emocionalno zlostavljanje, zastrašivanje, nadziranje i prijetnje. Čitava je mreža manipulacija u kojoj se žena žrtva osjeća krivom, što je sprečava da reaguje – navela je Đurićeva.

Dvodnevnu radionicu u okviru svjetske kampanje “16 dana aktivizma” oraganizovali su Psihološko savjetovalište “Psiholuminis” i Centar za mlade “Kvart” iz Prijedora, uz podršku Populacionog fonda UN i Ambasade Velike Britanije u BiH.

Radionici prisustvuju psiholozi, pedagozi, socijalni radnici, ljekari, te predstavnici prijedorskih gradskih vlasti, OEBS-a, centara za socijalni rad i nevladinih organizacija iz Prijedora, Sanskog Mosta, Novog Grada, Prnjavora i Banjaluke.