Sasvim je prirodno da na scenu plave planete dolaze, i sa nje nestaju nebrojene vrste. Tome nas je, na kraju krajeva, još veoma davno i bez i malo ustezanja naučio Opstanak, koji smo često gledali slomljenih srca, ali svjesni da u borbi za život ne može svaka životinja biti pobjednik. Međutim, kada je stopa izumiranja životinjskih vrsta oko 1.000 puta veća od prirodne, jasno je da riječ prirodno više nema mnogo zajedničkog sa situacijom.

Jedna studija objavljena u naučnom žurnalu Science Advances našla je da smo već ušli u šestu istorijsku eru masovnog izumiranja. U poslednjih 540 miliona godina, desilo se ukupno pet ovako dramatičnih događaja, koji su sa lica Zemlje zbrisali preko polovine živog svijeta. Međutim, ono što poslednji među njima odvaja od ostalih, je to da je za katalizator imao ne prirodu – već čovjeka.

Godina koja je iza nas se, nažalost, ni po čemu bitnom ne razlikuje od prethodnih. Kao direktna posledica sječe šuma, eksploatacije rudnih nalazišta, zagađenja vodnih resursa i manipulisanja riječnim tokovima, klimatskih promjena i krivolova, i tokom 2018. sa lica Zemlje zauvijek je nestalo nekoliko životinjskih vrsta. One koje su jedva uspjele da prežive godinu, našle su se na crvenoj listi Internacionalne unije za očuvanje prirode (IUCN) – poslednjem mjestu na kom životinja želi da se zatekne.

U nastavku, pogledajte neke od vrsta koje smo zauvijek izgubili u 2018. godini, ali i one koje su se našle na crvenoj listi IUCN, u kategoriji „pred istrebljenjem“.

Istrebljene vrste

PLAVA ARA

Proslavljena u popularnom animiranom filmu Rio, jedna od najlepših vrsta ptica, plava ara ili spiks makau (Cyanopsitta spixii), više ne postoji u divljini. Ljepota, karakter i ljubav ka socijalizaciji sa ljudima učinila je ovu pticu idealnim kućnim ljubimcem, a time i savršenim plijenom u svijetu krivolova egzotičnim životinjama. Još jedan razlog za izumiranje ove fantastične vrste je intenzivna sječa šuma, i smanjenje njenog prirodnog staništa, koje se nalazi u džunglama Brazila.

Oko sto jedinki plavog papagaja i dalje živi u zarobljeništvu, ali studija objavljena prošle godine nalazi da je ova vrsta istrijebljena u divljini. Poslednji put viđen 2016. u prirodnom staništu, jedan primjerak spiksa je na trenutak vratio nadu da bi vrsta mogla da preživi. Međutim, kako nije bilo kasnijih viđanja, vjeruje se da je u pitanju bila ptica koja je pobjegla iz zarobljeništva. Gotovo kao u filmu Rio.

PO’OULI

Ova mala ptica pjevačica rodom sa ostrva Maui na Havajima, otkrivena je tek prije 45 godina. Kako je njihov broj prethodnih godina rapidno opadao, učinjeni su napori da se neki primjerci zarobe i da se pokuša razmnožavanje u zarobljeništvu.

Svi pokušaji su propali, te je 2014. godine ostao poznat samo jedan par ovih ptica, nakon čega više ni jedna nikad nije opažena. Gore pomenuta studija je pouli pticu stavila na listu preporučenih izumrlih vrsta.

ISTOČNA PUMA

Do početka dvadesetog vijeka, ove divlje mačke su neometano lutale prostranstvima svake američke države istočno od rijeke Misisipi, kada je njihov broj počeo drastično da opada. Stavljene su na listu ugroženih vrsta 1973. godine.

U 2018. su zvanično proglašene izumrlom vrstom. Kao posledica ekstenzivnog lova i zarobljavanja, istočna puma nije opažena u divljini poslednjih 80 godina. Vjeruje se da je poslednjeg poznatog primjerka ubio lovac u Mejnu 1938.

PHILYDOR NOVAESI I CICHLOCOLAPTES MAZARBARNETTI

Još jedan par ptica pjevačica je nestao iz prirode tokom prethodne godine. U pitanju je skupljačica lišća sa Alagoasa, jedne od brazilskih država, poznata i pod nazivom Philydor novaesi, kao i vrsta slična njoj, Cichlocolaptes mazarbarnetti.

Prva vrsta je otkrivena 1975, ali je bilo potrebno da prođe 37 godina dok i druga nije bila prepoznata kao zasebna vrsta, i momentalno stavljena u ugroženu kategoriju. Obje ptice su živjele u djelićima sačuvanih kišnih šuma sjeveroistočnog Brazila, jednom od regiona koji su pretrpjeli najviši stepen deforestacije.

Vrste na rubu istrebljenja

VAKITA

Vakita je najrjeđi vodeni sisar, i zapravo je vrsta morskog praseta. Svjetska fondacija za zaštitu divljih životinja (WWF) stavila ju je prošle godine na listu kritično ugroženih vrsta, što znači da bi mogle da nestanu svakog trenutka.

Trenutno je u divljini ostalo oko 30 jedinki. Masovno su istrijebljenje uglavnom zahvaljujući krivolovu u Meksičkom zalivu. Imaju tamne krugove oko očiju, mogu biti teške do 60 kilograma, a zvanično ime za ove životinje je Phocoena sinus.

SJEVERNI BIJELI NOSOROG

U martu protekle godine, poslednji poznati mužjak vrste sjevernog bijelog nosoroga umro je u zarobljeništvu. Sudan je bio star 45 godina, i nakon njegove smrti ostale su samo dvije ženke, a samim tim, nestale su šanse da se ova vrsta ikada oporavi.

U rezervatu Ol Pejeta u Keniji, gdje žive poslednji bijeli nosorozi, učinjeni su veliki napori da se ova vrsta spasi od krivolovaca i rapidnog izumiranja, međutim bezuspješno. Smrću preostale dvije ženke, ove moćne životinje će zauvijek nestati sa naše planete.