Pojava dijabetesa mijenja način života, pogađa ličnost, njegovu porodicu, utiče na socio-ekonomski status, ima hroničan progredijentan tok i traje do kraja života.
Dijabetes je jedna od najznačajnijih bolesti modernog doba zbog svojim epidemijskih i pandemijskih srazmjera, kao i zbog značajnog udjela u ukupnom morbiditetu i mortalitetu stanovništva i sve viših troškova liječenja. Šećerna bolest ili dijabetes je hronični, neizlečivi sistemski poremećaj metabolizma koji se karakteriše hiperglikemijom, tj. trajno povišenim nivoom glukoze u krvi. Šećerna bolest se najčešće javlja u starijem životnom dobu kao posledica opštih degenerativnih i sklerotičnih promena u organizmu (koja zahvataju i pankreas), a kod mladih osoba može nastati usled genetskih poremećaja ili oštećenja pankreasa kod određenih zaraznih oboljenja.
Svjetska zdravstvena organizacija dala je 1998. godine zadnju i trenutno aktuelnu etiološku klasifikaciju dijabetesa:
A. Dijabetes tip 1
B. Dijabetes tip 2
C. Drugi specifični oblici dijabetesa
D. Gestacijski dijabetes
Dijabetes tip 1 se najčešće javlja kod mlađih osoba (ispod tridesete godine života), i to uglavnom u vreme puberteta. U osnovi ovog oboljenja nalazi se autoimuni proces, koji uništava beta-ćelije pankreasa, tako da se javlja odsustvo insulina u cirkulaciji i hiperglikemija. S obzirom da je za preživljavanje obolelih neophodno doživotno uzimanje insulina, ovaj tip dijabetesa se naziva i insulin-zavisni.
Dijabetes tipa 2 javlja se u starijem uzrastu, posle 40. godine, najčešće kod gojaznih osoba. Za ovaj tip dijabetesa, podmuklog i sporog početka, postoji pristup koji može da dovede do smanjenja rizika za dijabetes, a to je jedan skup mera, odnosno ponovnog uspostavljanja vrste zdravog života, koji podrazumeva poboljšan, zdrav način ishrane i povećanje fizičke aktivnosti. Ako se dijabetes ispolji potrebno je isto to, ali uz lekove, kojih ima mnogo vrsta, a svako lečenje je individualizovano. Naime, mala je šansa da liječenje lijekovima uspje, ako se bolesnici ne pridržavaju dijete i ne poboljšaju fizičku aktivnost, ali se može uspješno liječiti i sa ovom bolešću se može živjeti onoliko koliko bi se živjelo bez nje.
Tip 2 je bolest koja naoko izgleda blaga, međutim, ono što je vrlo opasno jeste to da nastaje neprimjetno. Veoma je mnogo osoba koje boluju, a da to ne znaju, odnosno, smatra se da na osobu koja zna da ima dijabetes dolazi jedna koja to ne zna.
Drugi specifični oblici dijabetesa - dijabetes izazvan drugim imunološkim mehanizmima, infekcije kao etiološki faktor dijabetesa, endokrine bolesti razlog za dijabetes, dijabetes u okviru drugih nasljednih bolesti itd.
Gestacijski dijabetes se razvija i otkriva za vrijeme trudnoće, a posle porođaja može izčeznuti ili preći u stalni oblik bolesti.
Rani simptomi dijabetesa
Obilno i učestalo mokrenje, suva usta i stalna žeđ, osjećanje stalnog umora, problem sa vidom, naročito zamagljenost vida, sporo zarastanje najmanjih rana, suva i iritirana koža. Ovi simptomi su praćeni iznenadnim napadima gladi, naglim mršavljenjem, pojačanim znojenjem, trnjenjem ruku i nogu, promjenama na desnima, promjenama raspoloženja i nervoza.
Liječenje
Osnovni cilj u terapiji dijabetesa je otklanjanje subjektivnih tegoba, sprečavanje akutnih i odlaganje hroničnih (vaskularnih) komplikacija, čime se produžava život obolelih, ali i poboljšava njegov kvalitet. Da bi se u tome uspelo teži se postizanju približno normalnih vrednosti glikemije (glukoze pre i posle jela), lipida, krvnog pritiska.
U liječenju šećerne bolesti koristi se nekoliko pristupa:
- insulin u kombinaciji sa dijetom,
- medikamenti (tablete) u kombinaciji sa dijetom i
- samo dijeta.
Izbor načina lečenja zavisi od: uzrasta pacijenta, težine bolesti, uhranjenosti i stepena fizičke kondicije.
Ako se ne leči, dijabetes na duže staze stvara probleme na krvnim sudovima, kao i na velikom broju krvnih organa i tako ugrožava život. Taj proces je, nažalost, u velikom broju slučajeva nepovratan i ne može se zaustaviti. Poruka ljudima koji žive sa dijabetesom jeste ta da se ova bolest može uspiješno liječiti i da je za to potreban napor, ali i da je vrijedan.
- Alarmanta činjenica je da dijabetes zajedno sa kardiovaskularnim bolestima, opstruktvinim oboljenjem pluća i karcinomima, čini oko 60 odsto mortaliteta od svih bolesti na svijetu. Dijabetes dovodi do visokog procenta invaliditeta i u mnogim zemljama koje su u razvoju može značajno da kompromituje radnu sposobnost tog stanovništva .
Život sa dijabetesom nije lak, ali takodje nije ni prepreka za normalan način života. Uz pravilno korišćenje lijekova,regulisanu ishranu i fizičku aktivnost, odlažete komplikacije i omogućavate sebi dug, zdrav i normalan život.