Međutim, kada govorimo o razlikama u platama između muškaraca i žena, prije nekoliko godina urađena su razna istraživanja kojima je utvrđeno da žene zarađuju manje nego muškarci.

Tako je Međunarodni servis za istraživanje visine plata Paylab 2018. godine analizirao plate muškaraca i žena te došao do podatka kako žene zarađuju od dva do 11 odsto manje nego muške kolege na istom radnom mjestu u zemljama centralne i istočne Evrope, u Srbiji, Slovačkoj, Mađarskoj, Češkoj, Latviji, BiH, Estoniji, Litvaniji, Hrvatskoj te Finskoj.

To se u najvećoj mjeri pripisuje činjenici da žene više rade u sektorima i na pozicijama na kojima generalno zarađuju manje, pojašnjava nam ekonomski analitičar Admir Čavalić. Tokom istraživanja došlo se do zaključka da je nedostatak asertivnosti u promicanju vlastitih interesa jedan od glavnih razloga zašto žene zarađuju manje od muškaraca.

– Kada analiziramo odnos između prosječnih zarada muškaraca i žena, moramo uzeti u obzir nekoliko faktora. Prva stvar je da su razlike u platama determinisane izborom, to znači izborom žena i muškaraca koju će profesiju izabrati, kojoj poziciji teže i koliko će se posvetiti datoj poziciji. Dalje, na date izbore utiču dvije grupe faktora, a to su društveni i biološki. Društveni faktori kažu da je slabija pregovaračka moć žena na radnom mjestu, manje se bore za visinu plate – govori Čavalić.

S druge strane, kada je riječ o biološkim faktorima, nastavlja Čavalić, postoje predispizicije koje pokazuju da žene ne žele dovoljno da se posvete karijeri, odnosno prioritet daju odgoju djece i porodici.

– Pokazano je da žene manje biraju STEM oblasti, odnosno poslove iz oblasti nauke, tehnologije, inžinjeringa i matematike. Tu postoji norveški gender paradoks koji pokazuje da čak i ako imate apsolutnu mogućnost izbora, naprimjer u Norveškoj, i ako nemate mogućnost izbora kao naprimjer u Saudijskoj Arabiji, težite određenim oblastima i djelatnostima koje nužno ne spadaju u STEM – pojašnjava Čavalić.
Statistički gledano, dodaje on, to znači da muškarci više teže poslovima kao što je programerski posao.

Ohrabrivati djevojke da se bave programiranjem
– Ukoliko želimo riješiti problem nejednakosti plata, to treba riješiti na način da ohrabrujemo djevojke da se više bave programiranjem. Ako su muškarac i žena na istoj poziciji, to ne znači da će žene biti manje plaćene, nego da žene biraju profesije koje su generalno manje plaćene – smatra Čavalić.

S ovim zaključcima podudaraju se i podaci Agencije za statistiku BiH iz avgusta 2019. godine koji pokazuju da žene, istina, biraju manje plaćene poslove.

Tako je najviše žena zaposleno u oblasti obrazovanja (41.302), zdravstva (38.798), prerađivačke industrije (61.680) i trgovine (76.806), dok je naprimjer u oblasti informacija i komunikacija od ukupno 21.788 zaposlenih, samo 8.070 žena.