Klinika za vantjelesnu oplodnju Monaš, koji upravlja sa više od 100 klinika širom Australije, u saopštenju iznosi da je osoblje „skrhano“ počinjenom greškom, za koju se vjeruje da je prva te vrste u zemlji.

„U ime Klinike Monaš, želim da kažem koliko mi je zaista žao zbog onoga što se dogodilo“, rekao je izvršni direktor Majkl Knap u izjavi. „Nastavićemo da pružimo podršku pacijentima da prebrode ovu užasnu krizu.“

Poštujući obavezu privatnosti, klinika nije imenovala parove čiji su embrioni pomiješani, niti je odgovorila na pitanje kada je beba rođena, ili ko ima starateljstvo nad djetetom.

Greška se dogodila na Monašovoj klinici u Brizbejnu, u državi Kvinslend, gdje zakon priznaje majku koja rodi dijete i njenog partnera kao zakonske roditelje.

Nije jasno da li je bilo koji od parova sumnjao u zabunu prije nego što je klinika otkrila grešku.

Aleks Poljakov, vanredni profesor na Univerzitetu u Melburnu i konsultant za plodnost u Kraljevskoj ženskoj bolnici u Melburnu, navodi da je to prvi incident te vrste u četiri decenije vantjelesne oplodnje u Australiji.

„Australijski regulatorni okvir za potpomognutu reproduktivnu tehnologiju međunarodno je priznat po svojoj strogosti i temeljnosti“, naglašava profesor.

„Vjerovatnoća da se takva greška dogodi je toliko niska da prkosi statističkoj kvantifikaciji.“

Kako se to dogodilo?

Greška je otkrivena u februaru nakon što su roditelji po rođenju deteta zatražili da prebace svoje preostale embrione u drugu kliniku. 

Pošto je u njihovom odjeljku za skladištenje pronađen dodatni embrion, interna istraga je otkrila da su dobili pogrešan. Nije jasno kako je došlo do greške, ali prema izjavi klinike Monaš, embrion drugog para je „pogrešno odmrznut i prenijet ženi koja se porodila“.

Knap, izvršni direktor kompanije, rekao je da je uvjeren da je to „izolovani incident“.

„Pojačavamo sve zaštitne mjere u našim klinikama – takođe smo naručili nezavisnu istragu i posvećeni smo potpunoj primjeni njenih preporuka“, dodao je.

Čije je dijete? 

Sara Džeford, australijski advokat koji se bavi isključivo surogat majčinstvom, začećem donatora i zajedničkim roditeljstvom, rekla je da je primala pozive od klijenata zabrinutih za sopstveni tretman vantjelesne oplodnje.

„Naši zakoni pretpostavljaju da su zakonski roditelj majka koja rodi dijete i njen partner, ali u ovom slučaju to se može osporiti jer roditelji čiji je genetski materijal nisu pristali da se njihov embrion koristi“, kaže Džefordova.

Dodaje da će svaka odluka o budućnosti djeteta biti zasnovana na njegovom najboljem interesu, ali da će posljedice svakako biti „doživotne za sve uključene strane“.

Društvo za plodnost Australije i Novog Zelanda (FSANZ) je u saopštenju navelo da je „svjesno ozbiljnosti incidenta“ i da saosjećaju sa pogođenim porodicama.

Rečeno je da su takvi incidenti rijetki i zahtjevaju „najviše standarde transparentnosti“.

Slične greške su napravljene u Sjedinjenim Državama, uključujući nedavni slučaj kada je bjelkinja otkrila da joj je dat pogrešan embrion nakon što je rodila crno dijete.

Ovo nije prvi put da je Klinika za vantjelesnu oplodnju Monaš optužen za prekršaj.

Prošle godine, pristali su da plate 35 miliona dolara za rješavanje grupne tužbe koju je pokrenulo 700 bivših pacijenata.

Pacijenti su tvrdili da klinika nije otkrila rizik od lažnih pozitivnih rezultata u genetskom testiranju embriona, što ih je navelo da odbace potencijalno održive embrione.