Da za tu nostalgiju za snagom bivše zajedničke države i te kako ima osnova svjedoči nepobitna činjenica da sve države koje su nastale njenim raspadom još ubiru pojedine plodove te nekadašnje slave. Najbolji dokaz je ovosedmična odluka Savjeta ministara BiH o davanju saglasnosti za zajedničku prodaju objekta nekadašnje stalne misije SFRJ pri UN u Njujorku. Nijedna od bivših republika nije izrazila zainteresovanost za diplomatski objekat u Njujorku pa će na doboš, a dobijeni novac podijeliće bivše republike, odnosno države nasljednice SFRJ. Naravno, pored imovine, njima su ostali i dugovi, ali u iznosu koji je mizeran u odnosu na kredite, obveznice i druge vrste zaduženja novonastalih država.

 

Balkan je početkom devedesetih godina prošlog vijeka opravdao naziv “bure baruta” po kojem je nadaleko poznat, jer je tih godina “prekipjelo” sve što se izvjestan period ranije kuvalo u nekim, tada jugoslavenskim republikama, čemu je začine davao, kao i danas, nezaobilazni strani faktor. Raspad je stigao najtežim i najbolnijim putem, ali uprkos tome i uzimajući u obzir da je prošlo više od tri decenije od kada je nekadašnja sila od državne zajednice izbrisana sa karte svijeta, još nije sve njeno nestalo. Ostali su putevi, bolnice, škole, mostovi u novonastalim republikama i drugim zajednicama koje su formirane, ali i vrijedna imovina daleko od njihovih granica.

 

Ko šta želi?

Diplomatija SFRJ je, dok je postojala, bila na visokom nivou, što je dovelo do toga da je imala rezidencije na gotovo svim kontinentima, a neke od njih su i danas, u strogom centru najvećih svjetskih gradova. Upravo od te imovine zemlje nasljednice su zgrnule milione, jer su ih prodavale ili su u njih uselile sadašnje njihove diplomate.

 

Dogovorom država sukcesora bivše SFRJ na sastanku koji je polovinom septembra prošle godine održan u Sarajevu, Srbiji su dodijeljeni objekti Ambasade u Kopenhagenu, dio ambasade i pomoćni objekat u Nju Delhiju te stan u Trstu, dok će sa BiH i Sjevernom Makedonijom dijeliti ambasadu/rezidenciju u glavnom gradu Bolivije - La Pazu.

 

Na taj način u potpunosti je, kako je tada otkriveno, okončana raspodjela nepokretnosti bivše SFRJ iz dodatka Aneksa B Sporazuma o pitanjima sukcesije u geografskim regionu Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj i Latinskoj Americi i Karibima.

 

Tom sastanku su prisustvovali ovlašćeni predstavnici država - sukcesora bivše SFRJ - iz BiH, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije, a tada su otpisane dvije nepokretnosti za koje je, nakon provjere imovinsko-pravnog i faktičkog statusa, utvrđeno da nikada nisu bile ili više nisu u vlasništvu bivše Jugoslavije.

 

Naredni susret Mješovitog komiteta zakazan je za polovinu ove godine u Zagrebu, a određene korake posljednjih dana povukao je i Savjet ministara BiH već pomenutim davanjem saglasnosti za zajedničku prodaju objekta nekadašnje misije SFRJ pri UN, za koju ne postoji zainteresovanost nijedne države nasljednice, a na doboš ide i rezidencija u Bernu.

 

Zajednički komitet za raspodjelu diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ je, naime, prihvatio kupoprodajnu cijenu u iznosu 50 miliona američkih dolara za objekat u Njujorku, što je najviša ponuda s obzirom na to da je posljednja ponuđena bila 42,5 miliona, a vrijednost nekretnine je ranije procijenjena na 30 miliona američkih dolara.

 

- Udio BiH je 15 odsto ukupnog iznosa, odnosno 7,5 miliona dolara, što je oko 12,5 miliona KM - saopšteno je iz Savjeta ministara BiH uz navođenje da će se na isti način biti raspodijeljeni eventualni troškovi u samom postupku prodaje.

 

Na prijedlog Ministarstva inostranih poslova donesena je i Odluka o odobravanju zajedničke prodaje objekta rezidencije bivše SFRJ u Bernu, a zajednički komitet je, u tom slučaju, prethodno prihvatio kupoprodajnu cijenu Srbije od 7,78 miliona franaka.

 

- Kako je Srbija jedna od pet suvlasnica nekretnine, 4,7 miliona franaka je suvlasničkih udjela od BiH, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Slovenije. BiH pripada 15 odsto novca, što je 1,16 miliona franaka, odnosno oko 2,1 milion KM - saopšteno je iz Savjeta ministara.

 

Donošenjem tih odluka se, kako je rečeno, omogućava nastavak sprovođenja Aneksa B Sporazuma o pitanjima sukcesije, a BiH će sredstva dobijena prodajom ovih nekretnina iskoristiti za kupovinu novih i rekonstrukciju postojećih objekata za potrebe smještaja diplomatsko-konzularne mreže BiH.