Zemlja je nedavno obavila punu rotaciju brže nego ikad dosad otkad se vrše takva mjerenja. Zbog toga što je ponoć došla 1,59 milisekundi brže nego inače moglo bi se dogoditi da će po prvi put ikad satovi širom svijeta biti pomjereni prema naprijed.

 

Petak, 29. jula, bio je najkraći dan na Zemlji od ’60-tih godina prošlog vijeka, kada su naučnici počeli mjeriti rotaciju planete uz pomoć visoko preciznih atomskih satova, piše tportal.

 

Uopšteno govoreći, Zemlja se jednom okrene oko svoje ose svakih 24 sata. Ta rotacija čini jedan dan, čiji su ciklusi izlazaka i zalazaka Sunca oblikovali obrasce za život milijardama godina.

 

Zadnjih nekoliko godina oboreno je više rekorda kada je riječ o brzini rotacije Zemlje. Tokom 2020. godine Zemlja je zabilježila 28 najkraćih dana u zadnjih 50 godina. Najkraći među njima bio je 19. jula te godine, koji je srezao 1,47 milisekundi od 86.400 sekundi, koliko ih ima u danu.

 

No, 26. juli ove godine skraćivanje se popelo na 1,5 milisekundi.

 

U poređenju s ranim periodom njene istorije, Zemlja se trenutno vrti sporije nego ranije. Prije 1,4 milijarde godina dan je trajao nešto kraće od 19 sati. Dani su se od tada produžavali, otprilike za 74 hiljaditi dio sekunde svake godine. Za to je uglavnom bio odgovoran Mjesec, čija gravitacija postepeno usporava brzinu rotacije.

 

Iako Zemlja usporava gledano dugoročno, kratkoročno slika nije tako jasna. Naime, puno je toga što utiče na brzinu Zemljine rotacije.

 

Zemlja u sebi sadrži otopljeno jezgro. Na površini ima kontinente koji se pomjeraju, okeane koji bujaju i glečere koji nestaju. Cijela planeta omotana je tankim slojem gasova i klima se dok se vrti oko svoje ose.

 

Čak i jači vjetrovi iz perioda El Nina mogu usporiti rotaciju za djelić milisekunde, dok je zemljotresi mogu produžiti.

 

Kako bi svjetske satove držala usklađenim, Međunarodna telekomunikacijska unija (specijalizovana agencija Ujedinjenih nacija) uvela je dodavanje po sekunde tu i tamo tokom juna i decembra.

 

Za to je zadužena Međunarodna služba za rotaciju i referentne sisteme Zemlje, koja svjetske vlade mora o eventualnom dodavanju ili oduzimanju sekunde obavijestiti šest mjeseci unaprijed.

 

Dosad je ukupno dodato 27 takvih prestupnih sekundi. Prvi put su to učinili 1972. godine, a zadnji put je to bilo potrebno 2016.

 

Naredna prilika biće u decembru ove godine, ali čini se kako će ubrzana rotacija Zemlje sama riješiti taj problem. To bi bilo poželjno jer se već mogu čuti upozorenja kako bi negativna prestupna sekunda mogla imati nezgodne posledice po softver koji se oslanja na tačno vrijeme.

 

Naime, većina tehnoloških sistema podrazumijeva kako se vrijeme konstantno kreće prema naprijed. Prilagođavanje u suprotnom smjeru moglo bi dovesti do problema u funkcionisanju, pa i raspada pojedinih sistema.