Rezultati objavljeni u Zborniku radova Nacionalne akademije nauka pokazali su da će zagrijavanje planete 1,5 stepen iznad predindustrijskog nivoa biti sve pogubnije za ljudsko zdravlje širom planete.

 

Ljudi mogu izdržati samo određene granice toplote i vlage prije nego što njihova tijela počnu osjećati zdravstvene probleme povezane s toplotom, poput toplotnog ili srčanog udara. Kako klimatske promjene povećavaju temperaturu širom svijeta, milijarde bi ljudi mogle biti gurnute izvan tih granica.

 

Od početka industrijske revolucije, kada su ljudi počeli sagorijevati fosilna goriva u mašinama i fabrikama, temperatura širom svijeta porasla je za oko 1,5 stepeni. Prije osam godina 196 zemalja potpisalo je Pariski sporazum čiji je cilj da se ograniči porast temperature u svijetu na 1,5 stepen iznad predindustrijskog nivoa.

 

Istraživački tim modelirao je globalna povećanja temperature u rasponu između 1,5  i 4 stepena - što se smatra najgorim scenarijem u kojem bi se zagrijavanje počelo ubrzavati - kako bi se identifikovala područja na planeti na kojima bi zagrijavanje dovelo do nivoa toplote i vlage koja prelazi ljudske granice.

 

"Da biste razumjeli kako će složeni problemi u stvarnom svijetu poput klimatskih promjena uticati na ljudsko zdravlje, potrebna vam je stručnost i za planetu i za ljudsko tijelo", rekao je koautor Leri Kini, profesor fiziologije i kineziologije na Pen Stejtu i koautor nove studije.

 

"Nisam klimatski naučnik, a moji saradnici nisu fiziolozi. Saradnja je jedini način da shvatimo složene načine na koje će okolina uticati na živote ljudi, kako bi počeli razvijati rješenja za probleme s kojima se svi zajedno moramo suočiti."

 

Granica temperature za mlade, zdrave ljude je oko 31 stepen, pri 100% vlažnosti, prema radu koji su prošle godine objavili istraživači Pen Stejta. Međutim, osim temperature i vlažnosti, specifični prag za svakog pojedinca u određenom trenutku takođe zavisi od njihovog intenziteta napora i drugim faktorima okoline, uključujući brzinu vjetra i sunčevo zračenje. U ljudskoj istoriji, temperature i vlažnost vazduha koje prelaze ljudske granice zabilježene su samo ograničen broj puta - i to samo nekoliko sati - na Bliskom istoku i jugoistočnoj Aziji, kažu istraživači, prenosi Sajens Dejli.

 

Rezultati studije pokazuju da će, ako se globalna temperatura poveća za 2 stepena iznad predindustrijskog nivoa, 2,2 milijarde stanovnika Pakistana i indijske doline rijeke Ind, milijardu ljudi koji žive u istočnoj Kini i 800 milona stanovnika supsaharske Afrike godišnje doživjeti mnogo sati vrućine koja nadmašuje ljudsku toleranciju.

 

Te bi regije prvenstveno doživjele toplotne talase s visokom vlagom. Toplotni talasi s većom vlagom mogu biti opasniji, jer vazduh ne može apsorbovati višak vlage, što ograničava isparavanje znoja iz ljudskog tijela i vlagu iz neke infrastrukture, poput klima uređaja. Zabrinjavajuće je, kažu istraživači, da će u zemljama s nižim do srednjim dohotkom, mnogi ljudi biće pogođeni, jer neće imati pristup klimatizaciji ili bilo kom učinkovitom načinu ublažavanja negativnih faktora vrućine na zdravlje.

 

Ako se zagrijavanje planete poveća za 3 stepena iznad predindustrijskog nivoa, zaključili su istraživači, nivo toplote i vlage koji nadmašuje ljudsku toleranciju uticao bi na istočnu obalu i sredinu Sjedinjenih Država - od Floride do Njujorka i od Hjustona do Čikaga. Južna Amerika i Australija takođe bi doživjele ekstremne vrućine.

 

Na sadašnjem nivou zagrijavanja Sjedinjene Države doživjeće više toplotnih talasa, ali se ne predviđa da će oni nadmašiti ljudske granice tako često kao u drugim regijama svijeta. Ipak, istraživači su upozorili da te vrste modela često ne objašnjavaju najgore, najneobičnije vremenske događaje.

 

"Modeli poput ovih dobri su u predviđanju trendova, ali ne predviđaju specifične događaje poput toplotnog talasala 2021. u Oregonu koji je ubio više od 700 ljudi, ili u Londonu u kome se živa u termometru prošlog ljeta popela do 40 stepeni. ", rekao je glavni autor Danijel Vecelio, bioklimatolog koji je završio postdoktorski studij na Pen Stejtu. "I zapamtite, nivo temperature tada je bio ispod granica ljudske tolerancije koju smo identifikovali. Dakle, iako će Sjedinjene Države izbjeći neke od najgorih direktnih faktora tog zagrijavanja, češće ćemo gledati smrtonosnu i nepodnošljivu temperaturu. Ako temperatura nastavi rasti - živjećemo u svijetu u kojem usjevi propadaju, a miloni ili milijarde ljudi pokušavaju migrirati, jer su njihove rodne regije nenastanjive".

 

Tokom posljednjih nekoliko godina, istraživači su proveli 462 odvojena eksperimenta kako bi dokumentovali kombinovane nivoe toplote, vlage i fizičkih napora koje ljudi mogu tolerisati, prije nego što njihova tijela više ne mogu održavati stabilnu temperaturu. Vecelio i njihovi saradnici pokazali su 2022. godine da su granice toplote i vlage koje ljudi mogu izdržati niže nego što se prethodno mislilo. Podaci koje je prikupio tim u Pen Stejtu pružili su prijeko potrebne empirijske dokaze o sposobnosti ljudskog tijela da toleriše toplotu. Te su studije bile temelj novih predviđanja o tome gdje će klimatske promjene stvoriti uslove koje ljudi ne mogu dugo tolerisati", rekao je koautor Metju Huber, profesor na Univerzitetu Pardju.

 

Kada je taj rad objavljen, Huber, koji je već počeo raditi na mapiranju uticaja klimatskih promjena, kontaktirao je s Veceliom kako bi razmotrili mogućnost saradnje. Huber je ranije objavio široko citirani rad predlažući teoretsku granicu toplote i vlage za ljude.

 

Istraživači su, zajedno s Huberovim apsolventom Ćinćin Kongom, odlučili da istraže kako će biti pogođeni ljudi u različitim regijama svijeta ako se planeta zagrije između 1,5 i 4 stepena. Istraživači su rekli da je 3 stepena najbolja procjena koliko će se planeta zagrijati do 2100. godine, ako se ništa ne preduzme.

 

"Širom svijeta, službene strategije za prilagođavanje vremenu usmjerene su samo na temperaturu", rekao je Kong. "Ali ovo istraživanje pokazuje da će vlažna toplota biti mnogo veća prijetnja od suve. Vlade i kreatori politike treba da sačine efikasnu strategiju za ublažavanje temperature kako bi uložili u programe koji će se baviti najvećim opasnostima s kojima će se ljudi suočiti."

 

Kako bi zaustavili porast temperature, istraživači navode decenije istraživanja koja pokazuju da ljudi moraju smanjiti emisiju stakleničkih gasova, posebno ugljendioksida koji nastaje sagorijevanjem fosilnih goriva. Ako ne dođe do promjena, najviše će patiti zemlje sa srednjim i niskim prihodima, kazao je Vecelio.

 

Kao jedan od primjera, istraživači su ukazali na Al Hudajdah, lučki grad u Jemenu s više od 700.000 ljudi na Crvenom moru. Rezultati studije pokazali su da ako se planeta zagrije za 4 stepena, taj grad može očekivati više od 300 dana kada će temperatura svake godine prelaziti granice ljudske tolerancije, što ga čini gotovo nenastanjivim.

 

"Najgori toplotni stres dogodiće se u regijama koje nisu bogate i za koje se očekuje da će doživjeti brzi rast stanovništva u narednim decenijama", rekao je Huber. "To je istina uprkos činjenici da te zemlje stvaraju daleko manje stakleničkih gasova od bogatih nacija. Kao rezultat toga, milijarde siromašnih ljudi će patiti, a mnogi bi mogli umrijeti. Ali i bogate nacije će, takođe, patiti od vrućine, a u ovom međusobno povezanom svijetu svako može očekivati da će na neki način biti pogođen", prenosi RTCG.