Posljednja veća rasprava u javnosti i unutar vladajuće koalicije na nivou BiH vođena je oko nasljednika aktuelnog direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Mire Džakule kojem je poodavno istekao mandat, ali nije postignut dogovor jer tu poziciju mjerkaju i Srbi i Hrvati i Bošnjaci. Taj slučaj nije izolovan. Mandat je istekao i direktoru Službe za poslove sa strancima Slobodanu Ujiću, a i drugima o čemu svjedoče i podaci Agencije za državnu službu BiH koji su dostavljeni “Glasu”, iako ne daju punu sliku stanja na terenu.

 

Agencija je, naime, nadležna za raspisivanje i sprovođenje konkursa za mjesta sekretara sa posebnim zadatkom, odnosno državnih službenika te da ne raspolaže informacijama o rukovodiocima koji se imenuju na osnovu drugih zakona, koji zauzimaju oko polovinu institucija. Na osnovu toga su, kako su potvrdili, do sada po zaključku Savjeta ministara BiH raspisali nekoliko konkursa zbog isteklih mandata. Riječ je o pozicijama direktora Direkcije za evropske integracije i Centralne harmonizacijske jedinice pri Ministarstvu finansija i trezora BiH, zatim direktora, zamjenika i savjetnika direktora u Kancelariji za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju, direktora Instituta za intelektualno vlasništvo BiH i Direkcije za ekonomsko planiranje, zatim zamjenika direktora u Agenciji za unapređenje stranih investicija te direktora i njegovog zamjenika u Službi za zajedničke poslove institucija.

 

Priznaju da je bilo poništenih konkursa po zahtjevu Savjeta ministara, odnosno institucija. To su mjesta zamjenika direktora Regulatorne agencija za radijacionu i nuklearnu bezbjednost, sekretara sa posebnim zadatkom u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH te u Kancelariji agenta pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

 

- Pojedini konkursi ne mogu biti pokrenuti ili sprovedeni zbog poznatih okolnosti, jer Savjet ministara mora dati nalog za raspisivanje konkursa ili imenovati članove komisije – kazali su u toj instituciji.

 

Što se tiče “tehničkog mandata”, pojasnili su, isti nije definisan niti jednim propisom. Definisano je da nakon isteka mandata rukovodiocima njihova prava, obaveze i ovlašćenja ostaju na snazi do novog imenovanja na tu funkciju. I dok politički predstavnici ističu da je situacija takva i da je teško nekada doći do dogovora o kadrovskim pitanjima na problem ukazuju i revizori. U godišnjem izvještaju za 2020. godinu podvukli su da je uočena praksa obavljanja dužnosti rukovodstva institucija BiH i nakon isteka mandata, jer nisu u svim slučajevima na vrijeme pokretane niti završavane procedure izbora funkcionera.

 

- Budući da dužina trajanja angažmana poslije isteklog mandata traje i po nekoliko mjeseci ili godina, a kao primjer navodimo slučaj u Komisiji za koncesije BiH, gdje su nekim članovima istekli mandati u 2008. Iako je regulisano da lica nastavljaju raditi do imenovanja rukovodioca, ovakav angažman trebao bi biti privremeno rješenje - poručili su revizori.

 

Procesom revizije je konstatovano da je u 2020. smanjen broj institucija sa vršiocima dužnosti u odnosu na ranije godine ali je i dalje prisutno.

 

- Neblagovremeno imenovanje ili obavljanje funkcije u svojstvu vršioca dužnosti duži period može dovesti do neizvršavanja ili neadekvatnog izvršavanja poslova i zadataka institucije - zaključili su revizori.

 

U određenom broju institucija, kojih je ukupno 75 na nivou BiH, istekli su mandati i članovima upravnih i nadzornih odbora i drugih.