Prema riječima predsjednika nacionalne federacije ljekarskih komora Filipa Anjelija, to je posljedica činejnice da je zbog pandemije kovid-19, manje pažnje i mjesta u bolnicama bilo posvećeno pacijentima koji su bolovali od drugih bolesti.

Kasnilo se u prevenciji, postavljanju dijagnoze, i tretmanu, kaže Anjeli i ističe da je to najvidljivije kod osoba koje boluju od kancerogenih oboljenja.

– Za razliku od predhodnih godina, skrining za prevenciju malignih oboljenja drastično je smanjen, a kao posljedica porastao je broj pacijenta kod kojih je, kada se prvi put jave na liječenje, bolest uznapredovala – kaže doktor Anjeli.

Takođe, porastao je broj pacijenta od infarkta, a osobe koje su pogođene srčanim udarom dolaze u bolnicu sa zakašnjenjem, kada je bolest u akutnoj fazi, jer osobe izbegavaju doći u bolnicu od straha da se ne zaraze kovid-19.

U prošloj godini porastao je i broj osoba, odraslih i maloljetnih, koje pate od depresije, a sve se to može pripisati dugotrajnim anti-kovid mjerama, izolovanosti, ograničenjima i neizvjesnosti prouzrokovanoj pandemijom korona virusa.