Zbog oluja i naglog porasta nivoa mora u poslednje vrijeme smanjuju se brojne obale Barselone, a najviše su pogođene vještačke plaže. Naučnici upozoravaju da će najveći problem nastupiti kada more stigne do infrastrukture grada, uključujući željezničku prugu, kuće i preduzeća. Iako su vlasti pokušale da pomognu dodavanjem izgubljenog pijeska i izgradnjom pojedinih lukobrana, ti napori ne uspjevaju da prate brzinu erozije obale. U poređenju sa prirodnim obalama, vještačke plaže brže nestaju. Obala Montgata se posebno brzo povlači, tvrde mještani i zvaničnici. 

- Naravno da ovo zabrinjava, jer se sve više i više pogoršava i ne pokazuju se znaci zaustavljanja. Naše zajedništvo sa morem ovde je u opasnosti - dodala je Ana Garsija, turistkinja koja svake godine iznajmljuje kolibu na plaži blizu Barselone. Ona se plaši da bi ljetovanja pored mora u Montgatu, na oko 30 minuta vožnje od centra Barselone, uskoro mogla biti prošlost.

Kako oluje uništavaju obalu?

Zbog planetarnog zagrijevanja, nivo mora raste, uglavnom zbog topljenja glečera i širenja morske vode kako postaje toplija. To povećava rizik od poplava i olujnih udara koji dovode do gubitka zemljišta. Evropa je kontinent koji se najbrže zagrijeva, sa temperaturama koje rastu dvostruko brže u odnosu na 1980. prema Službi za klimatske promjene Evropske unije – Kopernikus.

Oluje su poslednjih godina izazvale veliku štetu na obali Montgata. U aprilu 2024. godine, samo jedna oluja donijela je talase visoke i do 5 metara, ostavivši dijelove Montgata gotovo bez plaže. U Montgatu i obližnjim plažama, glavna šteta dešava se na jesen i zimu, kada razorni vremenski sistemi poznati pod španskom skraćenicom DANA donose jake oluje u južnu Evropu. Linija stijena koja služi kao lukobran izgrađena je nakon što su talasi stigli do linije kuća na obali. 

Gradonačelnik Montgata, Andreu Absil, procjenjuje da je samo trećina plaža preostala u odnosu na prethodnu godinu, naglašavajući njen značaj za lokalno stanovništvo.

- Plaže su poslednji demokratski prostor koji imamo i treba da budu dostupne svima, da ih svi koristimo i uživamo tokom cijele godine - dodao je Absil.

Vlasti i mještani zabrinuti za budućnost

Vlasti Barselone procjenjuju da je potrebno 60 miliona evra da se stabilizuje obala Barselone, koja se proteže 42 km, od čega su 30 km plaže poput Montgata. Tome treba dodati i godišnje troškove održavanja nakon oluja. 

Stopa rasta nivoa mora nagovještava još veće gubitke, kažu akademici. Agustin Sančez Arcilja, pomorski inženjer na Politehničkom univerzitetu Katalonije, rekao je da je nivo mora duž katalonske obale danas četiri puta viši nego prije tri decenije.

- Nivo mora porastao je za 14 cm u poslednjih 25 godina, dok su talasi u prosjeku viši za 30 cm. Dakle, ne moramo da predviđamo da će se to ubrzati. Već sada možemo reći da se učetvorostručilo od 1990-ih. Vjerujem da je vrijeme za klimatsku adaptaciju. Mjere uključuju izgradnju morskih zidova, sađenje vegetacije kao barijere prema moru i druge pristupe -  dodao je Arcilija. 

Lokalni vlasnici biznisa u gradu zavise od ljetnjeg turizma i zabrinuti su zbog onoga što bi moglo da se desi kada more odnese još više pijeska. Hoze Luis Veles, penzioner, dolazi u isti bar na plaži godinama, svjedočio je promjenama koje je Montgat doživio nakon Olimpijade 1992, kao i povlačenju njegove obale.

- Bilo je odlično, ali more je počelo da erodira sav pijesak. I ne vidimo da neko zaista nešto preduzima po tom pitanju. Tako da mislimo da ovo možda ima rok trajanja - rekao je Veles.

Ribolov je nekada bio glavna ekonomska aktivnost u “Maresmeu”, močvarnim predjelima sjeverno od Barselone. Sve se promijenilo 1986. godine kada je drugi po veličini grad u Španiji izabran za domaćina Olimpijskih igara 1992. godine.

Tamo gdje su nekada postojale samo stijene, lukobrani i uske trake pijeska, izgrađeno je nekoliko novih plaža, što je pomoglo da grad postane jedna od vodećih turističkih destinacija u Evropi. Klimatske promjene sada ugrožavaju tu transformaciju u malim obalnim mjestima poput Montgata, pojačavajući oluje koje uništavaju obalu i izazivajući porast nivoa mora.

Ramon Tora, upravnik urbanog Barselonskog područja, priznaje da samo dodavanje pijeska nije dovoljno.

- Ono što prvo moramo da uradimo nije samo dopuna pijeska, već da zaustavimo njegovo gubljenje. U slučaju "Maresmea" ovde govorimo o strukturama poput lukobrana, jer oni zadržavaju plažu - istakao je Tora.