Za vikend 30. oktobra, još jednom ćemo vratiti kazaljke na satu unazad i moći da odspavamo 60 minuta duže jer počinje zimsko računanje vremena. Međutim, mnogi će se zapitati zašto ovo radimo i koja je svrha svega. Neki od glavnih motiva su ušteda energije nakon jesenje ravnodnevice i mogućnost uživanja u više sunčeve svjetlosti. Ipak, debata o promjeni vremena intenzivirala se tokom poslednjih godina i pokrenula su se brojna pitanja kolika uštedita se postiže sa ovim i da li promjena ima neki efekat. 

 

Upravo je političar, naučnik i pronalazač Bendžamin Frenklin1784. godine prvi predložio promjenu vremena zbog mjera štednje energije. Uradio je to dok je bio ambasador Sjedinjenih Država u Francuskoj, jer je ustajao u šest ujutru i gledao kroz prozor u Sunce koje već uveliko sija. Smatrao je da se na ovaj način gubi mnogo sati svjetlosti jer su ljudi uveče morali da pale svijeće kako bi nastavili da rade po mraku. Sve to ga je navelo da pošalje pismo The Journal of Paris-u, u kom je predložio nekoliko mjera za uštedu energije i napisao tekst koji će bitno uticati na promjene po ovom pitanju u budućnosti.