Zaključak je ovo analitičara i predstavnika civilnog sektora u BiH, koji navode da vlasti u BiH i dalje ne shvataju ozbiljno upozorenja iz Brisela, već ispunjavaju samo ono što njima u datom momentu odgovara.

Koliko smo ozbiljni najbolje oslikava činjenica da su federalni delegati, uprkos upozorenjima iz EU i Energetske zajednice, nedavno usvojili odluku kojom FBiH daje garanciju za kredit od 614 miliona evra od kineske Eximbank za izgradnju bloka 7 termoelektrane Tuzla. I nije ovo prvi put da ignorišemo upozorenja.

Prethodno smo prvo mjesecima kasnili sa odgovorima na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije, a na kraju, kada smo im ih dostavili, ispostavilo se da su nepotpuni, jer na 20 pitanja nismo ništa odgovorili.

Ignorišemo i upozorenja o formiranju vlasti u BiH, na šta je ovih dana upozorio i šef Delegacije EU u BiH Lars Gunar-Vigemark, koji je pozvao političke lidere u BiH da konačno riješe to pitanje.

Prije njega isto je tražio i komesar EU za proširenje i politiku susjedstva Johanes Han, koji je tokom posjete BiH naglasio da vlast u BiH treba biti što prije formirana.

Tijana Cvjetičanin, iz Incijative za monitoring evropskih integracija BiH i predstavnica Udruženja građana “Zašto ne”, kaže da postoje dva razloga zašto političari ignorišu Brisel.

Odsustvo akcije

Jedan od njih je taj što poruke iz Brisela često nisu praćene nikakvim konkretnim akcijama koje bi pokazale domaćim političarima da se misli ozbiljno i da bi moglo doći do nekih negativnih posljedica, ukoliko ih ne shvate ozbiljno.

– Vidjeli smo kako se aktivirao SSP. On nije aktiviran na osnovu toga što smo ispunili uslove, već na osnovu toga što su neki ljudi iz vlasti potpisali pismo namjere. Takvim potezima šaljete poruku da može da se ne radi ništa i da je dovoljno da se pro forme radi izrazi volja za evropskim integracijama – kaže naša sagovornica.

Ona dodaje da, s druge strane, ne postoji ni volja kod domaćih političara za napredak u EU. Cvjetičevićeva ističe da se čitava politička klasa u BiH najviše održava na poticanju međusobnih neprijateljstava, a ne na ozbiljnim programima za poboljšanje konkretnih stvari bitnih za život građana.

– Ono što oni sada rade je suprotno onome što bi morali ulaskom u EU, kao što je uvođenje vladavine zakona, borba protiv korupcije i slično – zaključuje Cvjetičevićeva.

Imaginarni neprijatelji

Slično mišljenje dijeli i politička analitičarka Ivana Marić, koja kaže da je očito da političarima ne odgovara ulazak u EU, jer bi tada morali da ovdje stvore pravnu državu.

– Ono što njima odgovara jeste priča kako žele da uđemo u EU i da taj proces traje što duže, jer su svjesni šta sa sobom nosi ulazak u EU – kaže Marićeva.

Ona smatra da su za ovakvo stanje krivi i građani, jer ne kažnjavaju političare.

– Imamo situaciju koja odlično ide na ruku političarima, a to je postojanje tri konstitutivna naroda. Političari onda manevrišu s tim i stalno ih plaše jedne s drugima. Tako da smo mi 25 godina zaokupljeni strahom jednih od drugih i ništa više ne tražimo od političara već da nas zaštite od tih imaginarnih neprijatelja. Građani zbog toga ne traže od političara da bilo šta urade po pitanju napretka i ulaska u EU – smatra Marićeva.

Ona podsjeća da je BiH među prvima krenula putem EU, ali su nas u međuvremenu prestigle sve zemlje koje su krenule tim putem nakon nas. Marićeva kaže da EU uopšte ne treba da nas kažnjava jer smo dovoljno kažnjeni time što se nigdje ne pomjeramo.

Ignorisanje upozorenja

Dom naroda Parlamenta FBiH potvrdio je prije par dana da će FBiH biti garant za kineski kredit namijenjen za gradnju Bloka 7 Termoelektrane Tuzla.

Prethodno su stigla brojna upozorenja iz EU da se takva odluka ne usvoji. I Johanes Han je prilikom nedavne posjete Sarajevu kazao da EU nije nimalo sretna što je BiH odlučila da gradi elektranu na ugalj kineskim kreditom.

S druge strane, federalni delegati su naveli kako uvažavaju EU, ali da ona nije ponudila nikakvu alternativu BiH na način da sama ponudi kreditiranje.