Na to se svode komentari stručnjaka za međunarodne odnose i bezbjednost nakon što su ministri spoljnih poslova NATO juče u Briselu aktivirali Akcioni plan za članstvo MAP koji je mirovao osam godina, jer nije ispunjen uslov – knjiženje vojne imovine na BiH.

– NATO ima ambiciju da zatvori „projekat Balkan“ i jasno je da su u tom kontekstu postale interesantne BiH i Makedonija. Pravila se mijenjaju i pokazalo se da je moguće gurnuti ispod stola tu famoznu priču o uknjižavanju vojne imovine na BiH. Taj projekat vrlo vjerovatno znači članstvo u NATO. Zasad možemo reći da se traži unifikacija zemelja Zapadnog Balkana po tom pitanju i da to znači i drugačiji pogled EU prema ovom prostoru – kaže za Srpskainfo vojni analitičar Aleksandar Radić.

S druge strane, dodaje on, NATO ovim potezom želi i da istisne Rusiju, „koja je tu i ušla zato što Zapad godinama nije imao jako prisustvo“.

– Stvorena je ogromna razlika među zemljama bivše SFRJ. Neke zemlje koje su bile politički miljenici postale su dio EU i NATO. Ostale su prepuštene same sebi sa malim realnim interesom Zapada da se nešto rješava. Naravno da je u takav prostor Rusiji bilo lako ući bez upotrebe velikih resursa – zaključuje Radić.

Profesor međunarodnih odnosa Miloš Šolaja takođe smatra da je je NATO donio odluku iz vlastitih političkih i geostrateških razloga, odnosno zbog sve značajnijeg prisustva Rusije, kao i Kine, u BiH.

– Jedini im je pomak na ovim prostorima u posljednje vrijeme bio prijem Crne Gore. Ono što je bila glavna primjedba za Crnu Goru to se nije promenilo ni nakon prijema u NATO. To je nedostatak unutrašnje demokratije. Tako je i ovaj put. Očigledno je da unutrašnji bezbjednosni uslovi i stanje demokratije u BiH ne idu u prilog takvog približavanja. NATO je ustvari uputio pozivnicu za MAP, a mislim da situacija u BiH nije zrela za to, pogotovo zbog stava Srpske koja ne prihvata NATO – kaže Šolaja za Srpskainfo.

Prema njegovim riječima, u NATO se godinama unazad pričalo o potrebi da se odustane od uslova knjiženja imovine upravo zbog toga što su shvatili da on služi kao opravdanje Srpskoj za protivljenje NATO.

– Evo, sada su bukvalno u tom političkom interesu prešli preko tog uslova, što će unijeti nove tenzije u BiH. Mada je aplikacija za MAP bila usaglašena i podnesena 2009. odnos u BiH prema NATO se drastično promijenio. To neće biti dobro primljeno u Srpskoj i mislim da će biti novi korijen za unutrašnje nestabilnosti u BiH – prognozira Šolaja.

To se već vidjelo iz prvih izjava lidera u BiH. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik je izjavio da ga stav NATO ne zanima i da se drži Rezolucije NSRS o vojnoj neutralnosti. Hrvatski i bošnjački članovi Predsjedništva, Željko Komšić i Šefik Džaferović, pozdravili su aktiviranje MAP, dok je lider HDZ BiH Dragan Čović saopštio da je hrvatski narod „životno zainteresovan za članstvo u NATO“.

Neimenovani visoki zvaničnik NATO sapštio je novinarima u Briselu da se ovim BiH “ne gura” u Alijansu i da je na domaćim političkim liderima da to odluče, kada dođe vrijeme.