Dnevnik Die Welt je objavio članak pod naslovom: „Zašto Brisel hoće da stvori novu Jugoslaviju": „Ideja je rođena na Balkanua, a formulisao ju je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekavši: Zar ne bi bilo praktično da se zemlje na Balkanu povežu zajedničkim ekonomskim prostorom? To bi mogao biti prvi korak ka pristupu u EU." EU je brzo i zahvalno počela da razmatra tu ideju, prenosi DW.

„Na Balkanu više zemalja hoće u EU – ali Unija je u svojoj dubokoj krizi zabavljena drugim stvarima. Tako bi carinska unija mogla biti dobar instrument da se dobije na vremenu. EU ne mora da prima nove članove, ali može da sačuva svoj uticaj na Balkanu - gdje se konkurentske sile bore za uticaj".

„Komesar za proširenje EU Johannes Hahn stalno naglašava da je cilj – pristup EU. Od njega potiče formula: pozitivna međusobna zavisnost zemalja Zapadnog Balkana mogla bi da doprinese da se sveprisutne etničke trzavice u regionu ublaže. To bi u osnovi bilo ponovno rođenje stare Jugoslavije, samo u vidu carinske i transportne unije. Naravno, bez Hrvatske i Slovenije, koje već pripadaju EU. Ali zato sa Albanijom. Unija Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Makedonije bila bi unija siromašnijih zemalja-nasljednica Jugoslavije. Lako je razumjeti zašto bi to Beogradu moglo da se svidi. Srbija bi u toj slici bila težište kojem sve gravitira".

„Kao što je Beograd dominirao u staroj Jugoslaviji, tako bi bio dominantan i u ovoj Novo Jugoslaviji. Makedonija više ne bi morala da strahuje za svoju egzistenciju. Napokon bi bila dio većeg saveza, umjesto da je sama, okružena neprijateljski nastrojenim susjedima: Grčkom, Albanijom, Bugarskom, Srbijom, koje sve misle da Makedonija nije prava država i da dijelom pripada zapravo njima. I Bosna bi se kao dio takve Unije manje bojala mogućnosti da se jednog dana raspadne."

„Ankete pokazuju da je raspad Jugoslavije nešto zbog čega se u svim republikama – nasljednicama, osim možda na Kosovu, kaju. Raspad Jugoslavije je donio vakum u evropskoj arhitekturi moći, vakuum koji do danas nije popunjen. Kao što je raspad Habzburškog carstva jednom učinio Evropu slabijom pa je Hitler iskoristio slabosti novonastalih patuljastih država, tako je i kraj Jugoslavije stvorio permanentan konflikt u srcu Evrope, koji nikada nije sasvim ugašen."

Srbija će dominirati u "Novoj Jugoslaviji“

„Na Zapadnom Balkanu nacionalne elite rizikuju krhki mir kako bi skrenule pažnju sa neuspjeha sopstvenih vlada", piše za Frankfurter Allgemeine Zeitung gostujući autor Nils Annen, portparol za spoljnopolitička pitanja poslaničkog kluba SPD u Bundestagu: „Na samitu o Zapadnom Balkanu, Evropska unija mora odlučno da reaguje na tu neodgovornu politiku. Njemačka i EU moraju da se jače angažuju i da nedvosmisleno stave do znanja da pregovori o pristupu moraju biti vođeni ozbiljno, da EU-perspektiva zemalja Zapadnog Balkana ostaje, ali da o regionalnom pomirenju i principima pravne države kao preduslovima za to – nema diskusije."

„Zapadni Balkan se vratio na politički dnevni red. No ovaj put Evropu uznemiruju unutrašnjo-političke vijesti iz regiona: međusobne provokacije između Srbije i Kosova, velikoalbanska retorika kosovskih političara ili nasilan upad u parlament pripadnika poražene vlade u Makedoniji – neke to podsjeća na nasilne devedesete godine. Ali, ta istorijska paralela je varka: nove napetosti su nastale ne zbog etničkih sukoba, već zato što nacionalne elite hoće da učvrste svoju vlast i ometu demokratske reforme".

„Proteklih mjeseci, vodeći političari na Balkanu su svjesno doprinosili trovanju klime u državama i između njih. Očigledno je: nacionalističke emocije bi trebalo da im obezbijede podršku i pomognu da se izgube iz vida loši bilansi vlada. To je neprihvatljiva, to je loša strategija. Realni problemi Zapadnog Balkana su u drugim oblastima: ilegalna trgovina oružjem, organizovani kriminal, endemska korupcija i ekstremna nezaposlenost mladih i egzodus mladih i dobro obrazovanih."

„EU na aktuelne događaje u regionu ne bi smjela da odgovori ublažavanjem uslova za pristup. Takav geopolitički popust bi uništio kredibilitet EU i ona bi iz ruku ispustila sredstva pritiska na vlade na Zapadnom Balkanu. Vlade na Balkanu moraju da prihvate da kanon vrijednosti EU, poštovanje demokratskih institucija, prava opozicije i sloboda štampe nisu stvari koje mogu da se dovode u pitanje. EU mora da izvrši nedvosmislen pritisak na te zemlje da sprovedu reforme, a s druge strane da jasno stave do znanja da te reforme nisu nikakva usluga Evropi, već da su u njihovom interesu."