Državljani arapskih zemalja, koji u BiH masovno kupuju nekretnine, do sada su samo na širem području Sarajeva postali vlasnici više od 15 miliona kvadratnih metara zemljišta i više stotina stanova, objavio je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), a prenosi zagrebački portal Index.
Nekretnine koje u Kantonu Sarajevo posjeduju državljani zemalja Bliskog istoka i sjeverne Afrike premašuju površinu 2.150 fudbalskih terena, odnosno 15,3 miliona kvadratnih metara zemljišnih parcela.
Manji dio površina u vlasništvu državljana arapskih zemalja odlazi na 524 stana, objavio je u svom izvještaju CIN koji redovno prati imovinsko-pravna pitanja.
Ove parcele i nekretnine su u proteklih sedam godina uknjižene kao vlasništvo 160 preduzeća koja su registrovana na ime građana Saudijske Arabije, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Jordana, Sirije, Egipta, Libije i drugih arapskih zemalja.
Oni su u osnivali firme da bi preko njih kupovali nekretnine, zaobilazeći na taj način propise koji stranim državljanima ne dozvoljavaju posjedovanje nepokretnosti u BiH, osim ako dolaze iz zemlje s kojom BH ima recipročni sporazum o dozvoljenoj kupovini zemljišta ili građevinskih objekata.
CIN podsjeća da je "navala" na nekretnine u BH počela 2012. i ukazuje da "nema sumnje da je u pitanju odgovor arapskih kupaca na pozive nekih bosanskohercegovačkih političara".
Arapski investitori su najčešće kupovali zemljište u ruralnim područjima obećavajući izgradnju turističkih naselja i luksuznih vila, dok su u gradskim područjima kupovali zemljište za izgradnju višespratnica i hotela.
Do početka 2019. u Federaciji BH je bilo registrovano nešto više od 1.600 firmi u vlasništvu državljana arapskih zemalja, najviše u Kantonu Sarajevo. Ove firme uglavnom imaju samo jednog zaposlenog, a 70 odsto raspolaže tek minimalnim, zakonom propisanim kapitalom od 2.000 konvertibilnih maraka (1.000 evra).
Prema podacima Službe za poslove sa strancima BiH iz iz 2015, od 691 kontrolisane firme u vlasništvu državljana arapskih zemalja, 469 nije pronađeno na zvaničnim adresama, a 158 vlasnika nije imalo regulisan boravak u BiH.