To je za Vijesti rekao poznati stručnjak za hidrologiju i obalne procese prof. dr Sava Petković s Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

 

Petković navodi da će gradnja jednospratog ugostiteljskog objekta na drugoj mogrenskog plaži dodatno uticati na eroziju plaže, te da je pitanje vremena kada će plaža ispred samog objekta u potpunosti nestati.

 

Dijelovi jedne od najljepših crnogorskih plaža, Mogrena II, nekada su bili povezani, a danas su razdvojeni na južni i sjeverni dio. Širina plaže je smanjena za trećinu, a na pojedinim mjestima i za polovinu.

 

Prema riječima Petkovića već duži niz godina se na nekim plažama u Crnoj Gori uočavaju značajni problemi erozije, koji se ogledaju u smanjenju njihove efektivne širine.

 

 "Na nestabilost obala, odnosno eroziju obala i gubljenje korisne kopnene površine utiču prirodni i ljudski faktori. Prirodni faktori su prisutni već vijekovima unazad, pa se erozioni procesi ne mogu pripisati samo njima. Čini se da je u posljednjih nekoliko decenija erozija obala i plaža u svijetu, pa i u Crnoj Gori, uglavnom uslovljena ljudskim faktorima.

 

Ključni ljudski faktori koji utiču na eroziju crnogorskih plaža su posljedice naglog turističkog razvoja, neadekvatnih zaštitnih radova na odbrani od erozije šireg obalnog područja, ili izgradnje objekata u moru i priobalju, koji su direktno izloženi udaru talasa", navodi Petković.

 

Upravo je budvanska plaža Mogren, kako navodi, primjer erozije nastale kao posljedica ljudskog faktora.

 

"U prošlosti je plaža Mogren bila stabilna i veoma prostrana. Očigledno je da je postojala ravnoteža između količina nanosa koje su pod dejstvom talasa odnošene u more i količina nanosa koje su iz bujičnog toka, koji se ulivao u more, stizale na plažu u Mogren. Kao posljedica izmještanja ušća bujičnog vodotoka, prilikom izgradnje magistralnog puta, u potpunosti je spriječeno unošenje pijeska na plažu Mogren. Pošto nema priliva pijeska na obalu, a eroziona moć talasa ostaje, erozija plaže je bila neminovna. Fotografija plaže Mogren iz 1935. godine jasno pokazuje da su u prošlosti južni i sjeverni dio plaže bili povezani, odnosno da se s jednog na drugi dio plaže prelazilo suvozemnim putem. Danas se bez ulaska u vodu ne može preći s jednog na drugi kraj plaže", istakao je Petković.

 

Kako je ocijenio, veoma je indikativno da 1935. godine nije bilo nikakvih objekata na plaži, pa su i talasi najvećih visina, koji se javljaju u zimskom periodu mogli da se amortizuju prije nailaska na strmu stjenovitu obalu u zaleđu plaže.

 

"Grubo bi se moglo procijeniti da je do danas širina plaže Mogren na većini dionica smanjena za jednu trećinu, a na nekim dionicama i više od toga. Najugroženija je centralna dionica, zona stjenovitog grebena, koji dijeli plažu Mogren na dva dijela. To je i logično jer se talasi velikih visina, u zimskom periodu, razbijaju u zoni stjenovitog grebena i odnose pijesak s plaže u podužnom pravcu, ka sjeveru i jugu", kazao je Petković.

 

Ističe da izgled plaže Mogren iz juna ove godine ukazuje da je nakon izgradnje pristupnog puta i objekta na samoj plaži drastično narušen prirodni ambijent.

 

"Izgradnja dugačkog betonskog objekta na samoj plaži predstavlja devastaciju plaže čije će se krajnje posljedice tek vidjeti. Izgrađeni objekat već sada predstavlja vizuelno zagađenje prirodnog ambijenta na plaži Mogren. Potrebno je naglasiti da će se širina plaže ispred objekta drastično smanjivati nakon svakog nevremena praćenog dejstvom velikih talasa. Generalno govoreći početak zelenila na obali predstavlja granicu do koje se prostiru talasi najvećih visina u zimskom periodu. Izgradnjom betonskog objekta širina plaže ispred objekta je skoro prepolovljena, čime je spriječena amortizacija talasa na samoj plaži", naglasio je Petković.

 

Zbog toga će, kako dodaje, u zimskom periodu talasi velikih visina udarati u betonski objekat.

 

"Ogromna energija talasa će podizati pijesak sa plaže u suspenziju. Jedan dio pijeska će ulaziti kroz mnogobrojne otvore u sam objekat, dok će veći dio pijeska biti odnijet u more, na veće dubine. Pitanje je vremena kada će plaža ispred objekta potpuno nestati. Nakon toga prijeti i rušenje samog objekta jer će se tada cjelokupna energija talasa amortizovati na samom objektu", tvrdi Petković.

 

Prema njegovim riječima poznato je da su prije dvadesetak godina talasi srušili dijelove obalnih zidova na plažama u Petrovcu i Sutomoru, jer su širine plaža bile nedovoljne za amortizaciju dejstva talasa.

 

"Postavlja se pitanje kako je uopšte došlo do izgradnje pristupnog puta i objekata na samoj plaži koja predstavlja prirodno naslijeđe. Najprje, plaža Mogren je svrstana u grupu zaštićenih objekata prirode koja su stavljena pod zaštitu. Zahtjev Agencije za zaštitu prirodne sredine da im se u roku od 45 dana dostave mjere remedijacije je tragikomičan! Pa ogromna šteta je već napravljena i tu se sada ništa ne može popraviti. Prva mjera remedijacije bi trebalo da bude utvrđivanje odgovornosti i kažnjavanje svih osoba koje su učestvovale u procesu izdavanja svih dozvola na osnovu kojih je investitor krenuo u radove. Kada neko zna da će zbog nemara i olakog izdavanja dozvola biti oštro kažnjen, tada će s izuzetno velikom dozom opreza donositi odluke. Čini se da ni investitor, ni projektant, ni JP Morsko dobro i Agencija za zaštitu prirodne sredine nisu bili svjesni kakve će tragične posljedice po stabilnost plaže Mogren imati objekti koji su u završnoj fazi izgradnje", naglašava Petković.