Deseti Kopernikusov izvještaj o stanju okeana (Ocean State Report), objavljen u srijedu, zasniva se na više od četiri decenije podataka prikupljenih satelitima, plutačama i senzorima kako bi se procijenilo stanje svjetskih okeana. Donosi „dosad najozbiljnije upozorenje“ o dubokim promjenama kroz koje prolaze.

„Okean se mijenja pred našim očima: zagrijavanje, porast nivoa mora i degradacija ekosistema međusobno su povezani pokazatelji značajnih i dugoročnih promjena“, rekao je Pjer Bairel, glavni direktor organizacije Mercator Ocean International, neprofitne istraživačke organizacije koja je izradila izvještaj.

Uz dugoročne promjene utvrđene u izvještaju, ogromni El Ninjo stvara dodatni pritisak. Taj prirodni klimatski obrazac, koji karakterišu temperature vode više od prosječnih duž ekvatora u Tihom okeanu, mogao bi postati najintenzivniji otkad postoje mjerenja.

Svjetski okeani apsorbuju otprilike 90 odsto viška toplote nastalog ljudskim sagorijevanjem fosilnih goriva i zagrijavaju se „alarmantnom brzinom“, navodi se u izvještaju.

Brzina zagrijavanja okeana udvostručila se tokom posljednjih 20 godina, a temperature površine mora dostigle su rekordne vrijednosti 2023., 2024. te ponovo 2026. godine.

Prošle su godine svjetski okeani apsorbovali dodatna 23 zetadžula toplotne energije, čime je devetu godinu zaredom postavljen novi rekord, navodi se u izvještaju. Poređenja radi, riječ je o količini energije koja odgovara eksploziji 12 atomskih bombi poput one bačene na Hirošimu svake sekunde tokom cijele godine ili otprilike 40 puta većoj količini energije od one koju je cijeli svijet potrošio 2025. godine.

Sva ta toplota ima ogromne posljedice: podstiče morske toplotne talase, doprinosi snažnijim i razornijim olujama, šteti morskom životu i ubrzava porast nivoa mora, kako zbog topljenja leda tako i zbog činjenice da toplija voda zauzima veću zapreminu.

Prosječni globalni nivo mora od 1999. raste za otprilike 3,8 milimetara godišnje te je ukupno porastao za gotovo 10 centimetara. Stopa rasta ubrzava se od 2012., što predstavlja prijetnju stotinama miliona ljudi koji žive u obalnim područjima.

Okeani su od 1985. postali i oko 17 odsto kiseliji jer apsorbuju sve veće količine ugljen-dioksida.

Neke su regije posebno pogođene promjenama koje se događaju kako se svijet zagrijava. Evropska mora nalaze se pod „intenzivnim pritiskom“, rekla je Karina fon Šukman, jedna od autorki izvještaja i viša savjetnica u organizaciji Mercator Ocean International.

Sredozemno i Crno more 2024. godine pogodili su rekordni morski toplotni talasi, od kojih su neki trajali duže od 30 dana i podigli temperaturu mora za više od 4,6 Celzijusovih stepeni iznad prosjeka, pokazao je izvještaj.

„To nisu izolovani periodi visokih temperatura. Događaju se u uslovima kontinuiranog zagrijavanja okeana koje mijenja okolnosti u kojima funkcionišu morski ekosistemi“, rekla je Blanka Fernandez Alvarez, autorka izvještaja i istraživačica na Mediteranskom institutu za napredne studije.