Radi se o informaciji o aktivnostima preduzetim na zaštiti i povratu imovine građana i pravnih lica iz BiH u Hrvatskoj, a dokument je potpisao zamjenik ministra finansija i trezora BiH Mirsad Žuga koji je član Stalne zajedničke komisije viših predstavnika država nasljednica bivše SFRJ.

BiH je, kao jedna od tih zemalja, potpisala i ratifikovala Sporazum o pitanjima sukcesije koji je stupio na snagu u junu 2004. godine, a u kojem je navedeno da svim građanima i pravnim subjektima moraju biti vraćena prava koja su imali na dan 31. decembar 1990. godine.

Hrvatski sabor je, međutim, lani usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju državnom imovinom, kojom je Hrvatskoj odobrio da imovinu koja je vlasništvo BiH, a koja je na njenoj teritoriji, daje u koncesiju. Hrvatsko ministarstvo dalo je relativno niske početne cijene za zakup s obzirom na lokacije objekata, ali je većina u ruševnom stanju i zahtijeva potpunu adaptaciju.

Žuga je u informaciji, koju je od Savjeta ministara krajem prošle godine  zatražilo Predsjedništvo BiH, naveo da su preduzimane aktivnosti da bi bila obezbijeđena zaštita i povrat imovine BiH, građana i drugih lica iz BiH, a koja se nalazi u Hrvatskoj.

Naglasio je da su inicirali održavanje sastanka država nasljednica na kojem bi, između ostalog, raspravljali i o primjeni Aneksa G sporazuma. Prvi poziv nadležnima u Hrvatskoj je upućen u julu 2018. godine, ali nikad nije stigla povratna informacija. Novo pismo je poslato u oktobru, kada je i zatraženo održavanje redovne sjednice Stalne zajedničke komisije.

- Hrvatskoj predstavnici je 8. januara 2019. godine upućena inicijativa za što skorije održavanje vanredne sjednice zbog problema i neefikasnog sprovođenja sporazuma. Dopis je proslijeđen i ostalim nasljednicama, a odgovor je stigao od predstavnice Slovenije koja je podržala inicijativu za održavanje sjednice te je naglašeno i da je ta zemlja nekoliko puta tražila održavanje pete redovne sjednice Stalne komisije - naveo je Žuga.

Sastanke sa predstavnicima hrvatske Vlade, s druge strane, imao je ministar pravde BiH Josip Grubeša. Na posljednjem, održanom polovinom  novembra, na kojem je bilo riječi o oglasu o davanju u zakup bivših odmarališta koja su u vlasništvu pravnih lica iz BiH, rečeno je, navedeno je u informaciji, da se tim konkursima ne prejudicira status vlasništva te da budući zakupci neće moći ostvariti vlasnička prava.

Sa nadležnima u Hrvatskoj pričali su i predstavnici Pravobranilaštva BiH koji su predočili propise donesene u BiH s ciljem direktnog sprovođenja aneksa sporazuma, ali i navedeno da druga strana smatra da povrat imovine BiH nije moguć bez zaključivanja posebnog bilateralnog sporazuma između BiH i Hrvatske. U dokumentu je navedeno da postoje informacije da je zatražena ocjena ustavnosti propisa u vezi sa imovinom.

Oglas

Ministarstvo državne imovine Hrvatske objavilo je krajem prošle godine javni poziv kojim daje u zakup odmarališta i druge nekretnine na Jadranu.

Na spisku je 15 nekretnina, odmarališta i pratećih objekata na primorju Hrvatske, čiji su vlasnici preduzeća iz Srbije i BiH, a u zakup se daju na 30 godina. Riječ je o objektima u mjestu Gradac na Makarskoj rivijeri, a po jedan se nalazi na Rabu, u Biogradu na Moru i Slanom.