Zagađenje bukom nalazi se na drugom mjestu sa 12.000 izazvanih smrti, nakon čega slijede uticaji klimatskih promjena, posebno vrućina, pokazala je procjena EEA- o zdravlju i okolišu.

Nizak kvalitet okruženja doprinosi sa 13 odsto ili jedno od osam smrtnih slučajeva, navodi se u izvještaju.

Teret zagađenja i klimatskih promjena varira širom Evrope, s očitim razlikama između zemalja na istoku i zapadu kontinenta.

"Postoji jasna veza između stanja okoliša i zdravlja našeg stanovništva", naglasio je Virginijus Sinkevičius, evropski komesar za okoliš, okeane i ribarstvo i dodao:

"Svi moraju shvatiti da, brinući se o našoj planeti, ne spašavamo samo ekosisteme, već i živote, posebno one koji su najugroženiji."

Najveći udio nacionalnih smrtnih slučajeva, čak 27 odsto, pripisuje se okolini u Bosni i Hercegovini, a najmanji na Islandu i Norveškoj po devet odsto, ističu iz EEA.

Upozoravaju da zagađenje vazduha i buka, uticaji klimatskih promjena poput vrućina i izloženosti opasnim hemikalijama uzrokuju loše zdravlje u Evropi.

"Iako vidimo poboljšanja u okolišu u Evropi i jasan fokus u Zelenom dogovoru za održivu budućnost, izvještaj ukazuje da su potrebne snažne mjere za zaštitu najugroženijih u našem društvu", rekao je Hans Bruyninck, izvršni direktor EEA.

EEA je naglasila da je poboljšanje zdravlja i blagostanja evropskih građana važnije nego ikad, s pažnjom koja je trenutno usmjerena na rješavanje pandemije koronavirusa.

"Pandemija je oštar primjer složenih veza između okoline, naših socijalnih sistema i našeg zdravlja", istakao je Bruyninck.

Dodao je da siromaštvo često ide zajedno sa životom u lošim ekološkim uslovima i lošim zdravljem. Te se veze moraju rješavati kao dio integrisanog pristupa prema inkluzivnijoj i održivijoj Evropi, smatra on.