Iako su izumi ovog profesora na Mašinskom fakultetu, koji su rješenje za zagađeni zrak, priznati u svijetu, o čemu svjedoče i medalje, za njih u BiH i Tuzli kao jednom od najzagađenijih gradova u Evropi niko ne mari.

Ova posljednja inovacija predstavlja efikasan način primjene nanomagnetičnih fluida za odstranjivanje komponenata polutantnih gasova i mikročestica iz različitih izvora, naročito iz motornih vozila. Izum ima posebnu ulogu izolovanja finih i ultrafinih mikročestica i može se instalirati na bilo koje vozilo, brzo i jednostavno, a naročito na dizel motore kojih se sve više odriče Evropa, a na Balkanu su sve brojniji.

Izum dolazi iz Tuzle, koja je među 10 najzagađenijih gradova Evrope kada je u pitanju aerozagađenje. Ovih dana odbijen je i zahtjev za odsumporavanje blokova 5 i 6 Termoelektrane Tuzla, a ekolozi tvrde da će zrak biti još gori jer parametri na mjernim stanicama tako pokazuju. Inovatori imaju rješenja, ali ih niko ne želi prihvatiti.

Alić je još prije 10 godina ponudio rješenje smanjenja zagađenog zraka kroz inovaciju eko-filterski sistem motora SUS, s ciljem masovne transformacije motornih vozila u pokretne filtere. Taj izum osvojio je najviše priznanja na svjetskim izložbama. Obje njegove inovacije vezane za ekologiju nude ogroman ekološki i finansijski potencijal, a cijena oba ova uređaja je daleko ispod cijene običnog katalizatora na vozilima, a koji strada nakon pređenih 100.000 km. Međutim, država nije podržala ove projekte. Alić nema ni podršku države, ali ni lokalnog i kantonalnog nivoa.

On ističe da je Tuzla tranzitan grad i da veliki broj vozila saobraća kroz njega. "Zamislite da sva ta vozila filtriraju zrak neposredno iznad saobraćajnica. Također, najnovija inovacija sinergijski sa TVIFIM sistemom može poboljšati kvalitet zraka u Tuzli, naravno i šire. Ali ne postoji senzibilitet ljudi, političara za progres u svakom smislu i ne postoji njihova ekološka osviještenost. Da postoji, ne bi tone papira bile utrošene na bilborde samo u toku ovih zadnjih izbora. Kada se zna da je za jednu tonu papira potrebno 17 stabala kvalitetnog drveta visine 12 m i prečnika 0,8 m te dodatnih 11.000 kWh, a što je potrebno četveročlanoj porodici za dvije godine, te utrošak vode, postaje jasna razina ekološkog promišljanja ljudi koji sutra odlučuju o asortimanu čestica koje ćemo udisati u sljedećih četiri godine, i tako unedogled", rekao je Alić za "Nezavisne".

Inovacije koje je do sada ovaj profesor predstavljao zahtjevne su s aspekta izrade i dobivanja stabilnog i konkurentnog proizvoda na tržištu. Inovacija najbliža komercijalnom proizvodu i pojavljivanju na tržištu je adaptivni toplinski izvor iz 2016. godine. Kompanijama i potencijalnim investitorima država mora jamčiti povrat uloženih sredstava ukoliko inovacija propadne.

"Početne inovativne proizvode treba osloboditi poreza i ostalih nameta u početnoj fazi pojavljivanja i osvajanja tržišta. Ako se to uspostavi, brži razvoj BiH oslonjen na vlastite inovacije je moguć. Svakako, potrebno je prekopirati sva pozitivna iskustva zemalja u svijetu koje su se razvile zahvaljujući inovacijama, a bile su siromašnije od nas prije 30 godina", naglašava Alić.

Inovatori kažu da ako BiH želi napredovati na ovom polju, potrebno je 10 puta povećati izdvajanje sredstava za nauku, tehnologiju i inovacije, kao što se to radi u razvijenim zemljama.

"Iako je ulaganje u nauku u BiH oko 0,3% bruto nacionalnog dohotka, nisam primijetio niti čuo da je bilo koji politički organ, stranka ili bilo ko iz nadležnih institucija, naročito u toku zadnje izborne kampanje, najavio bilo kakvo povećanje ovog procenta, koji u razvijenom svijetu iznosi oko tri posto i preko toga", rekao je Alić.