Riječ je o gotovo identičnom prijedlogu koji početkom prošle godine nije prošao u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, ali je ukupan iznos predviđen za pokrivanje troškova na ime tih naknada skočio za gotovo 200.000 maraka jer je sa šest na osam KM povećan topli obrok.

Važeće zakone o platama sudija i tužilaca donio je 2005. godine visoki predstavnik, a njima nisu predviđene naknade na ime troškova prevoza, toplog obroka i odvojenog života. Ustavni sud BiH je u 2013. i 2014. godini utvrdio da zakon nije u skladu sa Ustavom BiH, a sudije su procijenile da sudije i tužioci i druge kategorije stručnog osoblja nemaju iste naknade kao zvaničnici, državni službenici, namještenici i ostali zaposleni u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti na nivou BiH, zbog čega su diskriminisani.

Parlamentu BiH je naloženo da najkasnije u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja navedenih odluka izmijeni zakon i omogući isplatu naknada, ali to još nije urađeno.

Raniji prijedlog dopuna zakona dva puta je dobio negativno mišljenje parlamentarne komisije, a u novom nacrtu nadležni u resoru pravde BiH su dodali i to da su, u međuvremenu, sudije, tužioci i drugi u pravosuđu na ime tužbi koje su podnosili jer ne ostvaruju pravo na te naknade izvukli iz budžeta više od tri miliona maraka.

U obrazloženju novog nacrta je ovaj put navedeno da je Savjet ministara u maju 2017. godine upoznat sa podacima o postupcima po žalbama u vezi sa naknadom štete za naknade sudija i tužilaca Suda i Tužilaštva BiH.

- Sudije i tužioci i drugo stručno osoblje predviđeno zakonom o platama i naknadama u institucijama BiH počeli su još od 2016. godine sudskim putem tražiti svoja prava iz radnog odnosa u skladu s odlukama Ustavnog suda. Iz budžeta je od tada isplaćeno više od tri miliona maraka na ime naknada. U 2016. godini za pet usvojenih zahtjeva isplaćeno je 191.009 KM, za 29 usvojenih zahtjeva u 2017. godini 1,93 miliona, dok je u 2018. godini za 50 zahtjeva isplaćeno 1,06 miliona - navedeno je u obrazloženju nacrta dopuna zakona koji je upućen na konsultacije.

Naknada za odvojeni život, na koju pravo stiču svi koji žive najmanje 80 kilometara od Suda i Tužilaštva BiH, trebalo bi da iznosi 300, a pravo na to imali bi 23 sudija i tužilaca iz RS i FBiH, troškovi smještaja 400, a prevoz u prosjeku 53 marke mjesečno, dok bi za topli obrok po danu bilo izdvajano osam maraka za 21 dan tokom 11 mjeseci.

Osnovne plate sudija i tužilaca kreću se oko 3.500 KM, a predsjednika Suda i glavnog tužioca BiH premašuju 4.000 KM, a neke od primjedbi ranijih godina u Parlamentu BiH o spornim naknadama u pravosuđu su išle i u pravcu da treba mijenjati i sam naziv zakona. Osim toga, stav poslanika iz Srpske bio je i da se prijedlogom ne postiže jednakost u pravosudnoj praksi, odnosno da se zaposleni u RS dovode u nepovoljniji položaj.

Pravobranilaštvo

Na sve više tužbi protiv BiH od strane sudija i tužilaca sa nivoa BiH su nedavno upozorili iz Pravobranilaštva BiH.

- Nerješavanjem tog pitanja uvijek ostaje otvoren problem podnošenja novih tužbi, a koje će neminovno biti usvojene i time dodatno opterećen budžet. Broj izgubljenih predmeta je smanjen jer se sporovi sa sudijama i drugima iz Suda BiH i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta u najvećem broju rješavaju mirnim putem, dok zaposleni u Tužilaštvu BiH mahom ne prihvataju ovakav vid rješavanja spora - kazali su u Pravobranilaštvu.