Za godinu dana građani BiH popili 5.200.000 kutija antibiotika
Uzimanje antibiotika bez preporuke doktora može biti jako štetno, a u pojedinim slučajevima opasno za život. Masovno i samoinicijativno posezanje za antibioticima jedno je od gorućih problema u zdravstvu, upozorili su učesnici projekta "Racionalno danas, sigurno sutra" s Medicinskog fakulteta u Tuzli, piše Večernji list BiH.
Otpornost na antibiotike postala je globalni problem.
Prema podacima kojima raspolaže Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, tokom 2016. bh. građani potrošili su 5.200.000 pakovanja antibiotika, što znači da su mjesečno pili 433.333 kutije, a dnevno 14.444 kutije antibiotika.
Nepotrebna potrošnja
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje se iracionalno propiše više od 40 miliona lijekova. S Medicinskog fakulteta u Tuzli navode da, ako se taj trend nastavi, mogli bismo se naći u dobu prije otkrića penicilina. Sve je veći broj mutiranih sojeva mikroorganizama koji su, kažu, otporni na postojeće antibiotike, a farmaceutska industrija do novih sve teže dolazi.
Antibiotike građani uzimaju i u slučaju temperature i prehlada, što je pogrešno jer tada nisu učinkoviti, a s druge strane, razvija se otpornost na ovu vrstu lijekova, što može biti pogubno u slučaju stvarne potrebe za njima.
"Cilj je ukazati na važnost antibiotika. Općenito, prevelika je i nepotrebna potrošnja antibiotika koja izravno proizvodi otpornost i stvara problem u slučaju teških infekcija. Glavni problem je razvoj otpornosti kod bakterija. - Opća skupština UN-a prije dvije godine donijela je zaključak o podizanju svjesnosti o antibioticima, njihovu racionalnom korištenju i čuvanju za budućnost", izjavio je doktor Nijaz Tinjić, predsjednik Udruge mikrobiologa BiH.
Isključivo uz recept
Do 2050. moglo bi, navodi Tinjić, biti i do 10 miliona smrtnih slučajeva nastalih uslijed antimikrobne rezistencije. Većina potrošnje antibiotika je, čak 80 odsto, kod životinja kada im se antibiotici daju kao promotori rasta. Antibiotik je jedan od najznačajnijih izuma 20. vijeka, ali bitna je uloga farmaceuta u izdavanju antibiotika.
A, prema zakonu, izdaju se isključivo uz recept. Stručnjaci navode kako je potrošnja smanjena nakon što su pooštrene mjere propisivanja i izdavanja lijekova, međutim, još uvijek mnogi građani uzimaju antibiotike na svoju ruku.
Farmaceuti upozoravaju kako se antibioticima liječe bakterijske infekcije, ali ne i virusne, te da neodgovarajuća ili prekomjerna upotreba može dovesti do potpune otpornosti na antibiotike. Zoran primjer korištenja antibiotika s receptom i bez recepta su dvije županije u FBiH.
"Tako se u Sarajevskoj županiji antibiotik ne može izdati bez liječničkog recepta, dok je u Tuzlanskoj to moguće, što je nedopustivo i neopravdano", navodi doktor Mensura Aščerić, dekan Farmaceutskog fakulteta u Tuzli.