"U potpunosti stojim iza svih ovih ljudi koji žive u slivu rijeke Une. To je 13 opština koje su direktno ili indirektno ugrožene. Ljudi se uglavnom bave poljoprivredom, pčelarstvom, uzgojem zdrave hrane. Pa, ko bi njihov proizvod mogao da kupi i gdje bi mogli da plasiraju svoj proizvod ako se nalazi u blizini odlagališta?", izjavila je Golić u utorak, 11. februara, na sastanku koji je sazvao ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara Staša Košarac.

"Sve institucije BiH, uključujući i Predsjedništvo BiH, odlučne su da istraju u borbi protiv izgradnje pomenutog odlagališta na Trgovskoj gori, jer je naša primarna obaveza zaštita zdravlja i života stanovništva BiH i životne sredine u slivu rijeke Une", rekao je Košarac nakon sastanka predstavnika vlasti nadležnih za ovo pitanje u Bosni i Hercegovini.

Bosanskohercegovačke vlasti protive se godinama namjeri Hrvatske da radioaktivni i nuklearni otpad iz nuklearne elektrane Krško, odlaže i skladišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor, jer su time, kako smatraju ugrožena područja odakle veliki broj građana Bosne i Hercegovine koristi vodu za piće, a opasnost prijeti i životima oko 300.000 ljudi.

Miroslav Drljača, načelnik Opštine Novi Grad, na zapadu Bosne i Hercegovine, koja se nalazi tik uz granicu s Hrvatskom, kaže kako je na manje od kilometar od odlagališta bazen odakle se stanovništvo snabdijeva pitkom vodom, a na svega tri kilometra od centra grada.

"Ono što je simptomatično je da cjelokupna ta lokacija, ukoliko dođe do kakvog incidenta, ugrožava dvije trećine teritorije Bosne i Hercegovine i svega jednu trećinu Hrvatske", kaže Drljača.

Građani žele da sele

Građani opština koje gravitiraju ovom području, kako je upozorio Drljača, već razmišljaju o tome da se sele.

Prvi put su se u Bosni i Hercegovini oko jednog pitanja ujedinile državna, entitetska i lokalna vlast, te će se učiniti sve da se zaštite interesi prvenstveno građana, a i same države, kazao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac. Prvi korak je pravno sagledati šta su mogućnosti, kaže Košarac.

"Prije svega da donesemo odluku o pravno - ekspertskom timu koji će zastupati interese Bosne i Hercegovine u ovome problemu, s obzirom na činjenicu da još uvijek nismo obaviješteni o tome da je Republika Hrvatska odustala od tog prijedloga. Mi želimo da, na temelju praksi koje su bile prisutne, odnosno sličnim sporovima između Slovenije i Italije, tretiramo i tu pravnu praksu, ali za to nam treba ekspertsko-pravni tim koji će svoj dio posla raditi", naglašava Košarac.

Hrvatska je najavila gradnju i nije obavijestila evropske institucije da odustaje od te lokacije, što je signal da se djeluje odmah, upozorio je Košarac, tim prije što Hrvatska nikakvim zvaničnim aktom nije reagovala prema Bosni i Hercegovini kada je u pitanju odgovor na osporavanja koja Bosna i Hercegovina ima.

"Informisan sam da je Direktorat obavijestio hrvatsku stranu, ali je definitivno i dalje ostala aktuelna tema da je Trgovska gora potencijalno odlagalište. Ne smijemo da čekamo da donesu definitivnu odluku, jer kada je donesu i onda je kasno", smatra Košarac.

Paralela sa Pelješkim mostom

I Saša Magazinović, član parlamentarne grupe "Zeleni klub", koju čini grupa poslanika Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine RS i lokalnih skupština, upozorava šta kasna reakcija može prouzrokovati.

"Mi ne želimo da se desi Pelješki most, bez obzira kakav je stav ko od nas imao pojedinačno. To je slučaj koji kada je završen neko se sjetio i da bi trebalo formirati pravni tim, pa pitati šta treba uraditi", navodi Magazinović, govoreći o slučaju u kojem Hrvatska gradi most sa kopna na poluostrvo Pelješac, pored protivljenja dijela političkih partija i pojedinih eksperata iz BiH, uz obrazloženje da će BiH prepriječiti plovni put ka otvorenom moru.

Trgovska gora udaljena je manje od tri kilometra od granice s BiH

Predsjedništvo BiH, 22.marta 2019. donijelo je zaključak da 'Bosna i Hercegovina traži od Republike Hrvatske da lokaciju Trgovska gora, Opština Dvor, koja se nalazi u neposrednoj blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom, izuzme kao mjesto predviđeno za odlaganje i skladištenje radioaktivnog i nuklearnog otpada, te da na području svoje teritorije obezbijedi drugu adekvatnu lokaciju za te namjene, koja nije u blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom.

"Zadužuje se Ministarstvo inostranih poslova Bosne i Hercegovine da, putem diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine, informiše zemlje članice Evropske Unije i međunarodne organizacije koje se bave pitanjima zaštite životne sredine o navedenom pitanju i zahtjevu Bosne i Hercegovine", navedeno je iz Predsjedništva BiH.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine će, u okviru svoje nadležnosti, po ovom pitanju, insistirati na punoj zaštiti svih prava koja Bosni i Hercegovini pripadaju po pravilima i normama međunarodnog prava, stoji u saopštenju.