U besjedi nakon Svete arhijerejske liturgije vladika Hrizostom naglasio je da je Isus Hrist morao pretrpjeti svoje muke do kraja, kako bi na taj način spasio čovjeka.

Mitropolit Hrizostom pojasnio je da se vaskrsenje konstantno dešava u prirodi jer, kako kaže, priroda u kojoj čovjek živi uvijek vaskrsava.

"Iz onoga što posijemo vaskrava novi život. Imamo novu pšenicu, novo rastinje i na kraju hljeb koji jedemo. To je ono što je Gospod u prirodi samoj sačuvao i sakrio da bismo mi razumjeli šta je to vaskrsenje. To je obnova života, obnova svetosti, obnova svega onoga što je napredno i pravedno, a Bog je to sa sobom donio i dao čovjeku", pojasnio je mitropolit dabrobosanski.

On je dodao da je upravo čovjek taj koji je najveći buntovnik protiv Boga, te da u čovjeku stalno postoji jedno rivalstvo sa Bogom.

"Zato je Gospod i došao da upravo sebe objavi i da svi prepoznaju Boga u Isusu Hristu", naveo je mitropolit Hrizostom.

Mitropolit Hrizostom čestitao je vjernicima Vaskrs tradicionalnim pozdravom "Hristos vaskrse", poželjevši srećan i blagosloven najveći hrišćanski praznik.