Društvo
07.06.2021.
15:32
Virusolozi: Počelo vrijeme pandemija, na planeti više od 1,6 miliona virusa
Izvor: Nezavisne
0
Podijeli
Svijet je ušao u eru pandemija (age of pandemics) i potrebno je da se pripremimo za odbranu. Ovo se moglo čuti za vrijeme Svjetskog zdravstvenog samita u Rimu, uz upozorenje da će korona postati endemična, tj. stalno prisutna na cijeloj planeti, koja će biti ugrožena zbog mnoštva virusa, a odbrana su vakcine i drugačiji način života.
Po završetku Svjetskog zdravstvenog samita u Rimu, države učesnice potpisale su Rimsku deklaraciju, koja je objavljena na sajtovima Evropske komisije i Italijanskog zdravstvenog instituta.
Pred samit, 26 svjetskih stručnjaka, sa Peterom Piotom na čelu, u ulozi specijalnog savjetnika predsjednice Van der Lejen, potpisalo je izvještaj.
Sa skupa je poručeno: "Nijedna zemlja se sama ne može izboriti s kovidom, moramo raditi zajedno, a pandemija se neće zaustaviti dok svi ne budu imali jednak pristup resursima."
Naime, u ovom momentu, na planeti više od 1,6 miliona virusa kruži među pticama i sisarima, od kojih 700.000 može da pređe na čovjeka. Do sada je kod čovjeka identifikovano 250, dok ostali još nisu prešli "s jedne vrste na drugu".
Virusolog Peter Piot, koji je izdvojio genom virusa ebole 1976. godine, objasnio je da su virusi spretni jer su u stalnoj potrazi za domaćinom, bilo da su to biljke, životinje ili ljudi, kako bi mogli da se razmnožavaju.
Piot, koji radi u Londonskoj školi za higijenu i tropske bolesti, smatra da kovid neće biti posljednja smrtonosna epidemija.
"Živimo u eri pandemija i mislim da ćemo ih imati sve više, kažnjeni smo jer ne živimo u skladu s prirodom", izjavio je na konferenciji za novinare.
Faktori novih epidemija
Piot ukazuje na faktore širenja pandemija: krčenje šuma i ilegalnu trgovinu divljim životinjama. Šume pokrivaju trećinu zemaljske kugle, ali sve ih je manje, a umjesto njih niču farme za odgajanje životinja i svega što donosi profit.
Svakog minuta na svijetu nestana šuma veličine fudbalskog igrališta.
Ne smije se zaboraviti ni globalno zagrijavanje, jer visoka temperatura donosi nove bolesti. Insekti poput komaraca i krpelja, koji su nosioci bolesti, šire se na veća i nova područja.
Velike suše i poplave, takođe, donose velike promjene.
Koje bi nas pandemije mogle pogoditi
Lajmova bolest se sve više širi u Sjevernoj Americi i Evropi, pa je Evropski centar za kontrolu bolesti lansirao program za ovu bolest koju prenose krpelji.
Velike i jake kiše pogoduju komarcima koji prenose denga groznicu. Prošle godine je više od tri miliona ljudi u Južnoj Americi obolkelo od denga groznice.
U toku XIX kongresa italijanskog Udruženje za infektivne i tropske bolesti, poznati italijanski virusolog iz bolnice "Sako" u Milanu izjavio je da smo iz "ove epidemije izvukli važnu lekciju da samo zajedno možemo da se suprotstavimo epidemijema poput kovida 19".
Bez ustručavanja je izjavio da će nove velike epidemije izazvati multirezistentne klice, koje predstavljaju najveću prijetnju u ovoj deceniji.
Virusolog Mateo Baseti iz klinike "San Martino" u Đenovi naglasio je na skupu da bi Italiju mogle pogoditi epidemije poput virusa Zapadnog Nila, do sada tipičnog za tropske predjele, koji prouzrokuje teške bolesti mozga.
Tako je i virus "chikungunya", koji prenosi tigrasti komarac, bio tipičan za tropske predjele, a danas je uobičajen u regionu Veneto.
Isto se dešava i sa žutom groznicom u Južnoj Americi, koju prenosi komarac zaražen virusom.
Razlika je u tome, kaže Baseti, što postoji vakcina za žutu groznicu i savjetuje se svima koji odlaze u dijelove Južne Amerike sa žutom groznicom da se prethodno vakcinišu.
Upozorenja stručnjaka su sve češća
Dr Ilarija Kapua sa Univerziteta Uan helt na Floridi sigurna je da će nas pogoditi bar još jedna ozbiljna i opasna pandemija.
"Dok je života na zemlji, biće i virusa, kao i prenosa zaraze sa životinje na čovjeka", navodi dr Kapua.
Na Ekonomskom samitu u Italiji obratila se zvanicama: "Ne možemo više sebi dopustiti jednu ovakvu pandemiju, moramo sada da investiramo u proizvodnju vakcina koje se mogu čuvati i na sobnoj temperaturi. Neophodno je planirati 20 godina unaprijed."
Valter Rikardi, savjetnik ministra zdravlja Roberta Sperance, saglasan je s Peterom Piotom da smo ušli u eru pandemija jer smo za to stvorili, nažalost, idealne uslove: siromaštvo, promiskuitet između životinja i ljudi, klimatske promjene, a i čovjek se više kreće pa lakše nego ranije prenosi virus.
"Neće nam nokdaun zadati ova pandemije, već sljedeća, a vidim da mi ne pokušavamo da se promijenimo, već težimo da se vratimo ranijem načinu života, što je pogrešno. Moramo da se promijenimo."
Izvještaj stručnjaka: Kovid će postati sezonski
U izvještaju koji je potpisalo dvadeset šest stručnjaka iznose se mjere koje je potrebno preduzeti ne samo da bi se stalo na kraj ovoj pandemiji, već da bismo se pripremili za nove.
Smatraju da će virus korona postati endemičan sa sezonskim žarištima zbog smanjenja prirodnog imuniteta, zbog nedovoljnog broja vakcina u svim dijelovima svijeta i zbog novih varijanti na koje dosadašnje vakcine neće djelovati.
Kaže i da će novi talas pogoditi naročito zemlje koje nemaju dovoljno vakcina.
Ističu da medicinska oprema treba da bude svima dostupna, pa i zemljama u razvoju, treba pratiti bolest, stručnjaci treba da razmjenjuju podatke i treba zaposliti više ljekara.
Kako djelovati danas za bolje sutra
Koliko će sljedeće pandemije biti opasne, zavisi od nas samih. Stručnjaci iz SZO i FAO treba da obrate pažnju na zootehničke bolesti, uzimajući u obzir da tri četvrtine infektivnih bolesti dolaze od životinja i stižu do čovjeka "skokom s vrste na vrstu".
Današnje investicije će spasti budućnost i cilj novonastale grupe jeste da napravi plan globalnog djelovanja na duže staze, koji će spriječiti stvaranje novih žarišta bolesti poput ptičjeg gripa, mersa, ebole, zike i kovida.
Profesor Masimo Gali smatra da je potrebno raditi na kliničkom razvoju inovativnih molekula, ali i na boljem i efikasnijem korišćenju već postojećih lijekova (po njegovom mišljenu je neshvatljivo zašto se tako malo govori o ulozi vitamina D u borbi protiv kovida).
Potrebno je da svaka bolnica ima jedan dio posvećen infektologiji, ne samo sa kliničke tačke gledišta, već i sa epidemijske. U međuvremenu, potrebno je da nastavimo s prevencijom: pranje ruku svuda i u svakom slučaju.
U Švajcarskoj se otvara banka opasnih virusa
Svhetska zdravstvena organizacija (SZO) i Švajcarska potpisale su pruhe nekoliko dana ugovor na osnovu koga će ta zemlja biti domaćin Svhetske banke virusa, laboratorije gdhe će se čuvati i proučavati osnovni patogeni agensi, uzročnici teških bolesti, uključujući virus i korona, koji je izazvao svjetsku pandemiju.