Kaže ovo za “Glas Srpske” politički analitičar iz Beograda Cvijetin Milivojević, komentarišući rezultate izbora u Slovačkoj, na kojima je pobjedu odnijela stranka Smer SSD koju predvodi bivši premijer Robert Fico koji je već u nekoliko navrata istakao da će, ukoliko uspije obezbijediti neophodnu većinu za sastav nove vlade, prestati sa slanjem oružja Ukrajini.

 

Prema riječima Milivojevića, ukoliko on to uspije Slovačka neće radikalno promijeniti svoju spoljnu politiku, ali će biti slična onoj koju trenutno vodi premijer Mađarske Viktor Orban.

 

- Verujem da bi u tom slučaju Fico prekinuo sa dosadašnjom politikom Bratislave, a koja je vrlo često bila ravna sadizmu prema sopstvenom narodu, baš kao i u većini evropskih zemalja. Neće biti više tog bolesnog entuzijazma, odnosno tolike “evropske solidarnosti” koja je, kako se pokazalo, spremna da žrtvuje sve zarad interesa određenih centara moći, duboke države, a preko leđa svojih građana - kaže Milivojević.

 

Na pitanje da li je na pomolu stvaranje nekog novog evropskog bloka unutar Evropske unije, a koji bi činili Slovačka, Češka i Mađarska, pa možda i Poljska, koji bi opasno mogao zaljuljati evropski brod, Milivojević odgovara kako je pogrešno to nazivati blokom, jer svaka od ovih zemalja ima svoje interese, ali im je zajedničko što se protive onom što sve agresivnije i pod prijetnjama sankcija pokušavaju nametnuti pojedini čelnici Brisela. 

 

- Za ove zemlje karakteristično je da su građani na izborima izabrali suverenističku, odnosno konzervativnu politiku. Naravno, tu je i Poljska, koje se ne libi da pokaže zube Briselu kada joj nešto ne odgovara, recimo kada su u pitanju migranti ili snabdevanje ukrajinskim žitom. I to bi trebalo da bude jedna normalna politika svake odgovorne države. Isto tako smatram da ove zemlje neće tek tako i preko noći povući ručnu kada je u pitanju podrška Ukrajini, makar ona verbalna, ali i da kada su na vazi nacionalni interesi i Ukrajina, odabrati prvi tas - navodi Milivojević.

 

U tom kontekstu, kako kaže, treba posmatrati i na jačanje desnice u Španiji, Francuskoj, Grčkoj, skandinavskim zemljama pa i samoj Njemačkoj. Objašnjava kako se i u ovim slučajevima ne radi o klasičnim desničarima, već o konzervativnim političkim pokretima, koji se zalažu za nacionalni identitet, suverenitet, porodične vrijednosti te mirno i kompromisno rješavanje globalnih sporova, dodajući da je današnje kolokvijalno poimanje desnice namjerno iskrivljeno i pogrešno predstavljeno, upravo zbog propagiranja “zapadnih vrijednosti” i “liberalizma”.

 

- Verujem da će ovi pokreti i dalje jačati. To je jedna vrsta pokušaja otpora liberalizmu, odnosno anahronom liberalizmu, koji propagirajući neka prava, a na osnovu agende koju je uspostavila duboka država, u stvari stvara jednu segregaciju i sve veći otklon kod običnih ljudi. Konzervativna društva ne žele da nešto što je bilo minus, preko noći postane plus i obrnuto. I to je jedan proces koji traje već 15 godina, a sada je samo ubrzan. Ljudima je dosta otuđenosti i nakaradnih vrednosti koja im se nameću - poručio je Milivojević.

 

 

Kada je u pitanju aktuelna globalna politička, bezbjednosna i ekonomska kriza te da li može naslutiti i vidjeti “dno”, Milivojević kaže karte u svojim rukama i dalje drže velike sile te da će sukob u Ukrajini završiti tek kada za zajednički sto sjednu predstavnici Vašingtona i Moskve, ali i vjerovatno Pekinga.

 

- To će tako biti i ubuduće, s tim da treba računati i na Indiju. Kada je u pitanju Evropa, na nju će se verovatno gledati kao na “jedan glas”. Zemlje EU, čak i Francuska i Nemačka, nisu više globalni igrači. Nije to ni Velika Britanija - rekao je Milivojević.