Naprotiv, cijene su u odnosu na prošlu godinu niže za 20 do 25 odsto, dok proizvođači sve teže pronalaze kupce.

Ovogodišnja berba počela je znatno ranije nego inače, još sredinom septembra, zbog visokih ljetnjih temperatura. Iako je grožđe ranije sazrelo, berba se odužila gotovo mjesec dana, prije svega zbog problema sa prodajom, piše Jugpres.

Rod odličan, ali kupaca upola manje

Vinogradar Marjan Jovanović iz sela Orašje kaže da su vremenski uslovi ove godine pogodovali vinovoj lozi. Kiša je padala u odgovarajućem periodu, a potom su uslijedili topli dani koji su doprinijeli sazrijevanju grožđa.

– Nije bilo ni bolesti u vinogradima, tako da je kvalitet grožđa bio vrhunski i sa malo utrošenih zaštitnih hemijskih sredstava. Sve u svemu, prezadovoljan sam – rekao je Jovanović za Jugpres.

Ipak, problem je nastao kada je došlo vrijeme za prodaju. Prema njegovim riječima, broj kupaca koji su prethodnih godina dolazili iz okoline Niša, Leskovca i Pirota gotovo se prepolovio.

Dio ovogodišnjeg roda uspio je da proda, dok je ostatak zadržao za proizvodnju vina.

Jovanović je ove godine ubrao blizu tri tone grožđa, nešto manje nego prošle godine, kada je imao oko 3,5 tona. Ipak, ističe da je ovogodišnji rod kvalitetniji, prenosi Blic.

Cijene niže za 20 do 25 odsto

Slična iskustva ima i Cvetko Janković iz sela Kukavice, jedan od iskusnijih vinogradara u ovom kraju.

– Manje je kupaca u odnosu na prošlu godinu, bez obzira na činjenicu da je kvalitet samog grožđa izuzetno visok. To je osnovni razlog što su cijene u odnosu na prošlu godinu niže za 20-25 odsto – rekao je Janković za Jugpres.

On objašnjava da je pad cijena delimično nadoknađen većim prinosima, zbog čega smatra da se vinogradarstvo, uprkos problemima, i dalje isplati.

Na prodaju utiče i konkurencija iz drugih vinogradarskih krajeva. Prema riječima proizvođača, kupcima se nudi grožđe iz Sjeverne Makedonije, Župe i Negotinske krajine, često po povoljnijim cijenama.

Nekada više od 2.000 hektara vinograda, danas oko 200

Problemi sa prodajom samo su deo dugogodišnjih teškoća vinogradara u vlasotinačkom kraju.

Nekada je vinogradarstvo bilo jedna od glavnih poljoprivrednih djelatnosti ovog područja, a grožđe se proizvodilo na više od 2.000 hektara. Danas je, prema navodima Jugpresa, pod vinovom lozom ostalo približno 200 hektara.

Mnogi nekadašnji vinogradi su zapušteni, a nestankom organizovanog otkupa proizvođači su ostali uglavnom oslonjeni na pojedinačne kupce.

Uprkos tome, pojedini vinogradari ne odustaju od proizvodnje. Jovanović najavljuje da će i naredne godine nastaviti sa obradom svojih zasada, uz očekivanje da će grožđe biti zdravo i kvalitetno, čak i ako prinos bude manji.