Velika promjena u Njemačkoj koja se odnosi i na radnike iz BiH
Njemačka planira od 1. januara 2027. godine prepoloviti kvotu za radnike sa Zapadnog Balkana. Umjesto sadašnjih 50.000 odobrenja godišnje, ubuduće bi ih bilo najviše 25.000.
Promjena se odnosi na državljane BiH, Srbije, Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije, koji u Njemačku odlaze na osnovu takozvane Zapadnobalkanske regulative. Njemačka Savezna agencija za zapošljavanje trenutno navodi da je godišnja kvota 50.000. Ta kvota je 2024. godine udvostručena sa 25.000 na 50.000.
Na planirano smanjenje posebno upozorava njemački građevinski sektor.
Centralno udruženje njemačkog građevinarstva navodi da oko 30 posto viza kroz Zapadnobalkansku regulativu odlazi upravo građevinskoj industriji.
Predsjednik udruženja Feliks Pakleppa upozorio je da bi smanjenje kvote moglo imati posljedice po građevinske i infrastrukturne projekte. Prema navodima ovog udruženja, na njemačkim gradilištima svaki sedmi zaposleni ima strani pasoš. Građevinska industrija zato traži da kvota ostane na sadašnjem nivou od 50.000, uz brže i digitalizovano izdavanje viza.
Da je interes za dolazak radnika sa Zapadnog Balkana veliki, pokazuju i podaci njemačke Savezne agencije za zapošljavanje. Agencija je objavila da je u decembru 2025. godine morala odbiti oko 18.000 zahtjeva jer je kvota bila popunjena. To znači da je potražnja za radnicima kroz ovaj program već sada veća od raspoloživog broja mjesta.
Zapadnobalkanska regulativa omogućava državljanima šest zemalja regiona da rade u Njemačkoj uz konkretnu ponudu za posao ili ugovor s poslodavcem. Za ovu regulativu, u pravilu, nije potrebno prethodno priznavanje stručne kvalifikacije, osim kod reguliranih profesija. Nakon što Savezna agencija za zapošljavanje odobri zaposlenje, radnik može podnijeti zahtjev za vizu u njemačkom diplomatsko-konzularnom predstavništvu.
BiH jedna je od šest država čiji državljani mogu koristiti ovu regulativu. Prema aktuelnim podacima njemačke Savezne agencije za zapošljavanje, zahtjevi iz BiH se trenutno obrađuju na dnevnoj osnovi, dok se kod pojedinih drugih zemalja bilježe znatno duži rokovi čekanja. Podaci su navedeni sa stanjem od 7. septembra 2026. godine, piše indikator.
Ako planirano smanjenje bude provedeno, broj novih radnika koji će kroz ovaj kanal moći doći u Njemačku biće upola manji nego sada. Njemačka vlada obrazlaže plan smanjenja kao promjenu pristupa Zapadnobalkanskoj regulativi, dok građevinski sektor upozorava na moguće posljedice po tržište rada i realizaciju projekata, prenosi ATV.