Komentarišući pisanje pojedinih britanskih medija da London, navodno, istražuje mogućnost slanja migranata, kojima je odbijen azil, u takozvane centre za povratak, a koji bi bili izgrađeni na zapadnom Balkanu, Laketa je naveo da ne postoji nijedan nijedan opravdan razlog zbog kojeg bi BiH to prihvatila.

Laketa je za "Glas Srpske" rekao da nema tog novca zbog kog bi BiH trebalo da pristane na jedan ovakav prijedlog ukoliko on bude upućen iz Londona na neku od nadležnih adresa u BiH.

Ocijenio je da zemlje EU i Velika Britanija očigledno posljednjih godina imaju problema zbog velikog broja migranata, pa sada pokušavaju naći način da smanje taj broj.

Laketa je naveo da su pojedine evropske države u međuvremenu napravile određene sporazume mimo znanja Brisela, kao što su Italija i Albanija, a sada pokušavaju uvući i zemlje zapadnog Balkana.

"To nije naš problem i ne vidim zbog čega bismo eventualno pristali na ovakve i slične planove", kaže Laketa.

On je dodao da je u zemljama zapadnog Balkana u prethodnom periodu urađeno dosta kada je u pitanju migrantska problematika, te da je njihov broj na takozvanoj balkanskoj ruti znatno manji u odnosu na ranije godine.

"Međunarodna saradnja sa pojedinim državama i organizacijama, pogotovo sa Fronteksom i Srbijom, ali i samih agencija i policije, dovela je do znatno manjeg broja migranata u BiH. Ova saradnja je rezultovala i razbijanjem mnogobrojnih krijumčarskih grupa. Sada su druge rute aktuelne", rekao je Laketa.

Prema pisanju britanskih medija, na stolu je svojevrsni poslovni aranžman koji bi podrazumijevao da zemlje poput Albanije, Srbije, BiH i Sjeverne Makedonije budu plaćene za prihvatanje svakog neuspjelog tražioca azila u Velikoj Britaniji.

Oni bi bili smještani u kampove, odnosno pritvorske centre u kojima bi bili pod ključem, a koristili bi se za deportaciju migranata iz zemalja sa kojima Velika Britanija nema sporazume o repatrijaciji.

Predložena šema predviđa i uklanjanje odbijenih tražilaca azila iz zemalja koje se smatraju nesigurnim prema zakonu Ujedinjenog Kraljevstva, kao što su Avganistan, Iran i Somalija u ofšor prihvatilišta koja bi, navodno, bila izgrađena na prostorima zapadnog Balkana.

Ovo bi trebalo da obuhvata i neuspjele tražioce azila iz država koje se smatraju bezbjednim, kao što su Vijetnam, Pakistan i Indija.

Prema posljednjim podacima Međunarodne organizacije za migracije /IOM/, kada je u pitanju BiH, migranti i dalje najviše koriste tri ulazne tačke: na području Bijeljine i Zvornika, ali i graničnog prelaza Metaljka kod Čajniča. Uglavnom se radi o Marokancima i Avganistancima.

NJihova ruta kretanja prvo podrazumijeva odlazak do Sarajeva, a onda do Bihaća i Velike Kladuše, gdje pokušaju preći granicu sa Hrvatskom.