Društvo
18.06.2024.
08:55
Vatreni crvi na plažama Budve: Šta nikako ne smijete raditi ako ih vidite
Izvor: N1
0
Podijeli
Na crnogorskom primorju, na plažama Budve, pojavili su se vatreni crvi ili crvi mesožderi, kako ih češće nazivaju, zbog čega su stručnjaci poslali poruku stanovnicima i turistima kako se ponašati ako na njih naiđu: Najbolje ih je izbjegavati, odnosno ne dirati, jer nakon što ih dodirnete, možete imati neugodnih posljedica.
Riječ je o životinji koja postoji u Jadranu od ranije, no u posljednjih nekoliko godina populacija se proširila zbog zagrijavanja mora, kazala je svojevremeno za 24 sata izv. prof. dr. Maja Krželj, šef univerzitetskog odjeljenje za studije mora na diplomskom studiju Morsko ribarstvo u Splitu.
Bolje ih je ne dirati
Stručnjaci koji se bave istraživanjima mora upozorili su još ranije da je temperatura u Jadranu porasla za čak 2 stepena, što je pogodovalo i vatrenim crvima, kao i nekim drugim stanovnicima mora, među ostalim – meduzama.
Vatreni crvi u takvim okolnostima brže se razmnožavaju, a dok su inače boravili na većim dubinama, uslijed otopljenja, sve se češće mogu vidjeti i u plićaku, na metar dubine. Stoga je važno znati da ih je bolje ne dirati. Naime, ako se ne osjećaju ugroženo, nisu opasni i aktivni, pa susret ne mora biti neugodan.
“Vatrenim crvima porast temperature pogoduje i zbog toga se bilježi i porast populacije. Riječ je o sporim životinjama koje se hrane bodljikašima, morskim zvijezdama, krijesnicama tj. koraljima, gorgonijama, ali su i strvinari, pa je kod nas ranije bilo dojava ribara kojima su crvi znali napasti vršu s ribom te pojesti svu ribu”, upozorila je dr. Krželj te dodala kako nije riječ o životinjama koje napadaju ljude niti na njih mogu skočiti.
Boje = signal drugim vrstama
No, opasni su utoliko što imaju na sebi sitne iglice, tzv. četinu, a izlučuju i koktel toksina kako bi usmrtili plijen.
“Žarkih su boja, što je u prirodi signal drugim vrstama da je riječ o otrovnoj životinji, pa ih ne diraju. No, zbog živih boja i izgleda, ljudima mogu biti zanimljivi, pa ih ponekad pokušaju uzeti u ruku i dodirnuti. Tad se životinja brani i može povrijediti čovjeka, pa treba upozoriti kupače i ronioce da ih ostave na miru”, poručila je dr. Krželj.
U slučaju bliskog susreta s vatrenim crvom najprije treba izvaditi bodlje zariva u kožu žrtve, dodaje. Najjednostavnije je to učiniti uz pomoć ljepljive trake koju ćete pričvrstiti na mjesto uboda te naglim potezom povući, kako bismo tako povukli i bodlje.
“Nakon toga namažite to područje kremom protiv opekotina te odmah potražiti ljekara. Naime, zaostale iglice u koži mogu prouzrokovati stvaranje infekcije i druge komplikacije, a kao reakcija na otrov koji je crv ispustio mogu se javiti i dermatološki problemi”, upozorava dr. Krželj.