Muzej se sastoji od 54 galerije u kojima je smješteno neprocjenjivo bogatstvo prikupljeno kroz nekoliko vijekova, zbog čega privuče više od šest miliona ljudi godišnje. No za razliku od nekih drugih turističkih atrakcija, vatikanski muzej nema ograničen broj posjetilaca.

Turistički vodiči kažu da se svaki dan u muzeju onesvijesti bar deset ljudi kako se spora gomila polako kreće kroz uske i dugačke hodnike koji vode do najpopularnijih atrakcija poput Sikstinske kapele. Drugi posjetioci doživljavaju napad panike ili klaustrofobije. U februaru je jedan posjetilac spašen nakon što je doživio srčani udar.

Turistički vodiči, koji svake godine za licencu moraju uplatiti 250 evra, kažu da su uslovi najgori tokom ljetnih mjeseci kad je broj posjetilaca najveći, više od 30.000 dnevno, i kad se temperature popnu i do 40 stepeni Celzija. Jedino Sikstinska kapela ima klimatizaciju.

Sama zdrada muzeja ima nekoliko izlaza za nuždu, no samo su dva u više od kilometra dugom hodniku koji vodi do Sikstinske kapele.

Jedan od vodiča je kazao da je najveći problem sigurnost jer se u unutrašnjosti možete osjećati kao da ste u klopci.

“Jedva možete vidjeti vlastite noge. Gomila ljudi je najopasnija: pogledajte što se dogodilo u Meki. Možda se to u Vatikanu nikada neće dogoditi, ali opet – moglo bi se dogoditi. To je ono što me plaši”, rekao je on.

Direktorica muzeja Barbara Jatta kazala je da zajedno s upravom Vatikana rade na tome da do 2019. godine odrede optimalan broj posjetilaca.

“U muzeju je oko 11 kilometara hodnika i prolaza. Preporučila bih vodičima da ljude vode i na neka druga mjesta, a ne samo u Sikstinsku kapelu”, istakla je Jatta.

Dodala je kako je angažovana jedna španska kompanija koja ima zadatak popraviti sistem naplaćivanja ulaznica i sigurnosne mjere te da se radi i na boljem ventilacijskom sistemu Rafaelovoj sobi i apartmanima Borgia.