Raspoređivanje američkih ratnih brodova u blizini venecuelanske obale, uništavanje brodova sa drogom i oštra retorika s obje strane stvaraju opasnu dinamiku u regiji. 

Iako je direktna vojna intervencija malo vjerovatna, povratak američkog predsjednika Donalda Trampa u Bijelu kuću intenzivirao je pritisak na režim predsjednika Venecuele Nikolasa Madura, koji odgovara masovnom mobilizacijom milicije i prkosnim porukama. 

Kada Tramp pošalje brodove, Maduro odmah digne ruske avione kao demonstraciju sile, piše CNN.

Najnovija eskalacija započela je gotovo odmah nakon ponovnog Trampovog preuzimanja vlasti. 

Njegova administracija, nezadovoljna spornim predsjedničkim izborima u Venecueli 2024. godine, koje značajan dio međunarodne zajednice ne priznaje, a na kojima je Maduro učvrstio vlast, pojačala je sankcije na venecuelanski naftni sektor (PDVSA), presjekavši ključni izvor prihoda režima.

Pentagon je u zadnje vrijeme pojačao prisutnost američke mornarice u Karipskom moru, službeno u sklopu pojačanih operacija protiv krijumčarenja droge. 

Uništili su dva čamca za koja kažu da su prevozila drogu i ubijeno je više od 10 ljudi. 

Tramp je ljude sa tih brodova nazvao "narko-teroristima" i poručio: "Ako prevozite drogu, mi vas lovimo..." 

Maduro je nedavno opisao ove incidente između Venecuele i Sjedinjenih Država kao "agresiju" SAD, a ne kao napetosti između ove dvije zemlje.

U Karakasu se raspoređivanje ratnih brodova i nadzornih aviona u blizini venecuelanskih teritorijalnih voda doživljava kao direktna prijetnja i priprema za vojnu akciju. 

Madurov režim reagovao je promptno: naredio je održavanje masovnih vojnih vježbi, mobilizovao je desetine hiljada pripadnika civilne milicije i pojačao protivvazdušnu obranu duž obale.

Vašington nudi nagradu od 50 miliona dolara za hapšenje Madura, koji se suočava sa optužbama za trgovinu drogom, optužuju ga da je vođa kartela, piše "Guardian".

Na papiru, vojska Venecuele opremljena je naprednim ruskim i kineskim naoružanjem, od borbenih aviona Su-30 do strateških protivvazdušnih sistema S-300, prenose 24sata. 

"U stvarnosti, decenije političke instrumentalizacije, korupcije, američkih sankcija i ekonomskog sloma pretvorili su ovu silu u 'papirnatog tigra', čija je stvarna borbena spremnost tek sjena njenog nominalnog arsenala", složila se većina stručnjaka. Dodaju da, "dok režim u Karakasu projicira sliku snage kroz vojne parade i zapaljivu retoriku, dubinska analiza otkriva vojsku koja je iznutra šuplja i operativno krhka".

Navodno je manje od pola borbenih aviona sposobno za let, rezervni dijelovi nisu dostupni, piloti bilježe mali broj sati leta, daleko ispod standarda za borbenu spremnost. S istim problemima muče se i kopnene snage vojske Venecuele, velik dio opreme je imobilizovan.  Imaju slojevit sistem protivvazdušne odbrane, ali i njegova efikasnost je upitna, ranjiv je na moderne elektronske protivmjere.

Visoki vojni oficiri često su upleteni u korupciju, moral u vojsci je nizak. Vojska broji oko 150.000 pripadnika, a posebna je priča Bolivarska milicija, za koju režim tvrdi da ima više od četiri miliona pripadnika. 

U stvarnosti, radi se o političkom instrumentu, a ne o borbenoj sili.  Većinom je čine slabo obučeni i naoružani civili, a njena je primarna uloga učestvovanje u propagandnim događajima i zastrašivanje domaćeg stanovništva, a ne odbrana od spoljnih napada. 

Usprkos napetostima, Trampov izaslanik za specijalne misije Ričard Grenel ranije je rekao da i dalje vjeruje da je moguće postići dogovor s Venecuelom i izbjeći sukob.