Posjeta predsjednika Zelenskog Vašingtonu početkom sedmice završila je sasvim očekivano, srdačnom dobrodošlicom u Bijeloj kući i vrlo hladnim prijemom u Kongresu. Čak je predsjednik Bajden prigodno iscijedio i zadnje dolare iz fondova pomoći Ukrajini da bi najavio paket vrijedan 200 miliona dolara. Paket isključivo sadrži municiju (uglavnom projektile za protivvazdušne sisteme), bez ijednog komada oružja.

 

Kao i prošli put, posjeta Kongresu bila je puno neugodniji za Zelenskog. Predsjedavajući Zastupničkog doma (u kojem republikanci imaju većinu) Majk Džonson primio ga je u privatnu posjetu, što znači da mediji nisu imali pristup.

 

Nakon sastanka Džonson je samo kratko izjavio da republikanci nisu promijenili stav prema Ukrajini i da novu pomoć neće odobriti dok predsjednik Bajden ne promijeni politiku prema useljenicima. A i kad budu odlučivali o obnovi pomoći, ona više neće biti tako obilna. Republikanci naglašavaju da je Ukrajina u nepune dvije godine dobila više od 111 milijardi dolara američke pomoći, a da su rezultati vrlo upitni. 

 

Osim pitanja nastavka pomoći, za Zelenskog je vrlo problematičan i zahtjev republikanaca da im predoči jasan plan kako misli okončati rat. Do sada je uvijek tvrdio da će rat prestati onog trenutka kad ukrajinska vojska oslobodi sva okupirana područja. Sad je jasno da od toga neće biti ništa, barem ne u njegovom mandatu.

 

Republikanci nemaju baš nikakav razlog da pomognu Ukrajini. Ankete pokazuju da Tramp nadmoćno vodi pred Bajdenom (47 prema 43 odsto) i da su Amerikancima najvažnija pitanja ekonomija, inflacija, kriminal, sigurnosti granice (imigracija), prava na abortus, te rat u Izraelu (Gazi), što je još nepovoljnije po Kijev.

 

Pitanje Ukrajine više ne spominju ni glasači demokrata. Približavanjem predsjedničkih i parlamentarnih izbora u novembru naredne godine, domaća politika će samo dobijati na važnosti, nauštrb vanjske.

 

Suočen s nepopustljivošću republikanaca, predsjednik Bajden je najavio mogućnost kompromisa oko useljeničke politike pod uslovom da se obnovi pomoć Ukrajini. Republikancima se, naravno, ne žuri. Oni će prvo otići na praznike, pa u januaru nastaviti s razgovorima.

 

Međutim, iz Vašingtona ne dolaze samo loše vijesti za Ukrajinu. Juče (14. decembra) je Kongres odobrio novi vojni budžet za fiskalnu godinu 2024., vrijedan 874.2 milijarde dolara. Nakon što ga je odobrio Senat, i Zastupnički dom je s velikom većinom (310 naprama 118) glasao za National Defense Authorization Act FY24.

 

Dobra vijest za Ukrajinu je nastavak programa koji je započeo prošle godine. kojim se Pentagonu omogućava isporuka municije iz vojnih zaliha. Razlika je samo ta što su ovog puta u program dodani Izrael i Tajvan.

 

Naravno, za Kijev, koji je navikao na pakete pomoći vrijedne milijarde dolara, ovo je premalo. Dok se Bajden i republikanci dogovore, značajan dio pomoći trebao je doći iz Evropske unije. Čak 50 milijardi evra za finansiranje države, plus 20 milijardi evra vojne pomoći. Tome treba pridodati i vojnu pomoć koju članice EU šalju samostalno.

 

Da bi to omogućila, Evropska komisija je odmrzla 10 milijardi evra kohezijskih sredstava Mađarskoj. Mnogi su taj potez predsjednice Evropske komisije, Ursule fon der Lejen ocijenili kao najveći mito u istoriji EU. Uprkos tome, premijer Orban je do zadnjeg tvrdio da neće glasati za početak pristupnih pregovora s Ukrajinom ni za odobrenje novčane pomoći.

 

Da ne bi prekršio obećanje, odlučio je prošetati dok je trajalo glasanje o početku pristupnih pregovora. Tako je odluka o početku pristupnog procesa za Ukrajinu donesena jednoglasno, doduše bez njega.

 

A onda je blokirao 50 milijardi evra pomoći za Ukrajinu. Orban je odlučio odugovlačiti jer se nada da će početkom 2024. godine, kad se Evropsko vijeće ponovo okupi, sadašnjeg nizozemskog premijera Marka Ruta naslijediti desničar Gert Vilders, koji je u predizbornoj kampanji najavljivao da će obustaviti pomoć Ukrajini.

 

S Vildersom za stolom, Orban će imati puno bolju poziciju. A možda im se pridruži i slovački premijer Robert Fico, koji je na ovom sastanku ipak bio "konstruktivan", odnosno priklonio se većini. Povrh toga, Orban možda od Von der Lejenovoj izvuče još 10 milijardi.

 

Iako se na prvu čini da je 50 i 20 milijardi evra jako puno novca, baš i nije tako. Zapravo bi bilo, ali samo kad bi ga Ukrajina dobila odjednom. Međutim, ovo je novac za period do 2027. godine. Povrh toga, 33 milijarde su u kreditima (navodno vrlo povoljnim), a samo 17 milijardi kao direktna sijska pomoć.

 

Evropska vojna industrija nema kapaciteta da Ukrajini isporuči oružje i municiju vrijednu 20 milijardi evra, pa će se i to odužiti, i to čak i ako dio tog novca završi u američkim kompanijama koje već imaju osigurane ugovore i pokrenutu proizvodnju za ukrajinske potrebe jer zbog zastoja u Kongresu, Bijela kuća ne može platiti isporuke. 

 

Nova realnost, u kojoj su američki i evropski izvori finansiranja presušili, natjeraće Zelenskog da se suoči sa stvarnošću. Bez zapadnih milijardi Ukrajinu čeka vrlo teška 2024. godina, navodi "Index". A onda dolaze američki izbori koji bi, kako sada stvari stoje, u Bijelu kuću mogli vratiti Trampa. On pak ima i te kako dobre razloge da se obračuna sa Zelenskim.

 

Još 2019. i 2020. Tramp je od Zelenskog tražio nastavak istrage protiv kompanije Burisma Holding, koja bi vodila prema Hanteru Bajdenu, sinu predsjednika Džoa Bajdena. Kad je postalo očito da će Tramp izgubiti izbore, Zelenski je odbio saradnju. Donald niti zaboravlja niti prašta.