Društvo
20.04.2022.
08:33
Ukrajina ekspresno odgovorila na upitnik, BiH trebale godine
Izvor: Nezavisne
1
Podijeli
BANJALUKA – BiH je trebalo više od deset godina da dobije pozitivno mišljenje s rezervom o njenoj kandidaturi za članstvo u EU, dok je Ukrajina za samo desetak dana uspjela da odgovori na upitnik koji je Ursula fon der Lejen, predsjednica Evropske komisije uručila Volodimiru Zelenskom, predsjedniku te zemlje.
Zelenski je odgovore na upitnik kao prvi korak ka kandidaturi te zemlje za članstvo u EU poslao u ponedjeljak, dok je BiH za isti posao bilo potrebno oko dvije i po godine.
Iako se evropski put BiH i Ukrajine ne može direktno porediti, obzirom da će ukrajinski evropski put biti ubrzan dijelom iz solidarnosti Brisela, ipak ubada u oči činjenica da je od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) 2008. godine, do dobijanja mišljenja o kandidaturi BiH prošlo 11 godina. Podsjećanja radi, nakon što je SSP potpisan, prošlo je sedam godina dok on nije stupio na snagu, i dodatna godina da se Sporazum prilagodi nakon pristupanja Hrvatske EU.
Nakon stupanja na snagu, BiH je počela s dogovaranjem mehanizma koordinacije između različitih organa vlasti u BiH, a taj posao je potrajao sve do avgusta 2016. godine, kada je mehanizam usvojen. Prethodno je BiH, u februaru iste godine, formalno podnijela zahtjev za kandidaturu.
Tek nakon dogovaranja mehanizma koordinacije i podnošenja kandidature su stvoreni formalni uslovi da Evropska komisija pošalje upitnik sa pitanjima, što se desilo u decembru 2016. godine, kada je upitnik predstavnicima BiH uručio je Johanes Han, evropski komesar za proširenje. Rok za odgovore je bio šest mjeseci, a BiH je odgovore poslala u februaru 2018. godine, dakle za više od godinu dana. U junu iste godine Evropska komisija je poslala dodatnih 655 pitanja u upitniku, a BiH je dodatne odgovore predala u martu 2019. godine, s tim da na 20-ak osjetljivih pitanja nije odgovoreno ni do danas. Evropska komisija objavila je mišljenje u maju 2019. i iznijela 14 ključnih prioriteta koje BiH mora da ispuni da bi mogla postati članica. Od ovih preporuka, do sada je samo realizovan dio o održavanju izbora u Mostaru, ukidanje smrtne kazne u RS i usvajanje Strategije za rješavanje ratnih zločina.
Osman Topčagić, bivši ambasador BiH u EU, kaže za "Nezavisne novine" da ima informacije da je Ukrajina svoju kandidaturu zasnovala na dokumentu koji je podnijela BiH, i da je vjerovatno koristila upitnik i odgovore koje je BiH poslala u Brisel da pripremi svoje odgovore.
"Vjerujem da su onda koristili upitnik koji smo mi dobili a i odgovore koji smo mi pisali a koji su javno i dostupni na stranici DEI. Kako čujem iz Brisela, očekuje se da u dosta kratkom roku Evropska komisija da svoje mišljenje nakon čitanja i sagledavanja tih odgovora. Imam nekih informacija da će to mišljenje biti pozitivno. To potvrđuje tezu da se radi o političkim odlukama jer ne vjerujem da je Ukrajina uspjela ispuniti sve tehničke uslove", kaže on.
On naglašava da činjenica da će ubrzani evropski put Ukrajine biti politička odluka ne smije da bude izgovor za BiH.
"Mi moramo nastaviti sprovoditi sve reforme jer je to važno za nas jer ispunjavanje tih uslova znači da ćemo biti funkcionalna i efikasna država koja može da ispunjava svoje obaveze prema građanima i međunarodnoj zajednici", kaže Topčagić.
Iako se evropski put BiH i Ukrajine ne može direktno porediti, obzirom da će ukrajinski evropski put biti ubrzan dijelom iz solidarnosti Brisela, ipak ubada u oči činjenica da je od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) 2008. godine, do dobijanja mišljenja o kandidaturi BiH prošlo 11 godina. Podsjećanja radi, nakon što je SSP potpisan, prošlo je sedam godina dok on nije stupio na snagu, i dodatna godina da se Sporazum prilagodi nakon pristupanja Hrvatske EU.
Nakon stupanja na snagu, BiH je počela s dogovaranjem mehanizma koordinacije između različitih organa vlasti u BiH, a taj posao je potrajao sve do avgusta 2016. godine, kada je mehanizam usvojen. Prethodno je BiH, u februaru iste godine, formalno podnijela zahtjev za kandidaturu.
Tek nakon dogovaranja mehanizma koordinacije i podnošenja kandidature su stvoreni formalni uslovi da Evropska komisija pošalje upitnik sa pitanjima, što se desilo u decembru 2016. godine, kada je upitnik predstavnicima BiH uručio je Johanes Han, evropski komesar za proširenje. Rok za odgovore je bio šest mjeseci, a BiH je odgovore poslala u februaru 2018. godine, dakle za više od godinu dana. U junu iste godine Evropska komisija je poslala dodatnih 655 pitanja u upitniku, a BiH je dodatne odgovore predala u martu 2019. godine, s tim da na 20-ak osjetljivih pitanja nije odgovoreno ni do danas. Evropska komisija objavila je mišljenje u maju 2019. i iznijela 14 ključnih prioriteta koje BiH mora da ispuni da bi mogla postati članica. Od ovih preporuka, do sada je samo realizovan dio o održavanju izbora u Mostaru, ukidanje smrtne kazne u RS i usvajanje Strategije za rješavanje ratnih zločina.
Osman Topčagić, bivši ambasador BiH u EU, kaže za "Nezavisne novine" da ima informacije da je Ukrajina svoju kandidaturu zasnovala na dokumentu koji je podnijela BiH, i da je vjerovatno koristila upitnik i odgovore koje je BiH poslala u Brisel da pripremi svoje odgovore.
"Vjerujem da su onda koristili upitnik koji smo mi dobili a i odgovore koji smo mi pisali a koji su javno i dostupni na stranici DEI. Kako čujem iz Brisela, očekuje se da u dosta kratkom roku Evropska komisija da svoje mišljenje nakon čitanja i sagledavanja tih odgovora. Imam nekih informacija da će to mišljenje biti pozitivno. To potvrđuje tezu da se radi o političkim odlukama jer ne vjerujem da je Ukrajina uspjela ispuniti sve tehničke uslove", kaže on.
On naglašava da činjenica da će ubrzani evropski put Ukrajine biti politička odluka ne smije da bude izgovor za BiH.
"Mi moramo nastaviti sprovoditi sve reforme jer je to važno za nas jer ispunjavanje tih uslova znači da ćemo biti funkcionalna i efikasna država koja može da ispunjava svoje obaveze prema građanima i međunarodnoj zajednici", kaže Topčagić.