Stav je to analitičara o mogućem ukidanju sankcija zvaničnicima i preduzećima iz Srpske uoči današnje inauguracije Donalda Trampa za predsjednika SAD i njegovog preuzimanja dužnosti od Džozefa Bajdena. 

- Politika uvođenja sankcija je na izdisaju. Sa Trampovim dolaskom očekujemo novi koncept vezan za BiH. Resursi Amerikanaca više neće biti vezani za sukobljavanje naroda u regionu, nego će se mnogo racionalnije odnositi prema svemu na zapadnom Balkanu - kazao je "Glasu" predsjednik Centra za proučavanje globalizacije iz Beograda Dejan Miletić.

Gotovo je izvjesno da će, navodi on, nastupiti ozbiljne promjene u politici prema zapadnom Balkanu, a time i BiH i Republici Srpskoj.

- Odnos Trampa i premijera Mađarske Viktora Orbana je snažan i uzajaman, a sa druge strane Srbija, Srpska i srpski narod imaju sa Orbanom odlične odnose. Zbog toga možemo očekivati radikalne promene čije bismo naznake mogli videti već narednih dana - naglašava Miletić.

Kada je riječ o regionu, smatra da će se desiti ozbiljan zaokret te dodaje da sankcije neće biti metod rada Trampove administracije prema Srbima.

- Imaćemo skidanje tih jednostranih sankcija koje su tendenciozno bile usmerene prema srpskom rukovodstvu i sa prostom namerom da se disciplinuje i stvore novi uslovi funkcionisanja BiH. To neće biti prioritet nove američke administracije, ali posle stabilizacije i te sankcije doći će na red i biće ukinute, jer nisu ni utemeljene u konkretnim dokazima - naveo je Miletić.

Dakle, prema njegovim riječima, sankcije neće biti ukinute hitno i u nekom roku, ali će u startu nestati pritisak na srpski narod.

Sličnog stava je i politikolog Mirko Matić koji pojašnjava i da nedavne sankcije SAD Naftnoj industriji Srbije (NIS) nisu stupile na snagu te dodaje da je Vlada Srbije dobila rok od 45 dana da riješi pitanje ruskog kapitala. 

- Dolazak Trampa na vlast mogao bi da promeni situaciju na geopolitičkom polju, jer je on više puta najavljivao da će doprineti brzom miru između Rusije i Ukrajine. Ako do tog mira zaista dođe, to bi onda trebalo da znači i poništavanje sankcija "Gasprom njeftu", odnosno NIS-u, što bi bilo idealno rešenje - kazao je "Glasu" Matić.

Takođe, navodi da se ne mogu stavljati u isti koš sankcije "Gaspromu", odnosno NIS-u i nova runda sankcija zvaničnicima Republike Srpske.

- Prve su deo geopolitičkog plana SAD, dok su druge lokalne prirode i služe kao kazna za one koji odstupaju od njihovog nametnutog narativa. Izbor Trampa za predsednika je u svakom slučaju dobra vest za Republiku Srpsku, pre svega zbog našeg prijateljskog odnosa sa Trampovim miljenikom Orbanom - poručuje Matić.

Naglašava da na ovaj način imamo indirektno i veze sa vladajućom nomenklaturom u Vašingtonu.

- Takođe, Ričard Grenel je bio favorit za mesto državnog sekretara SAD i vest da on neće dobiti to postavljenje bila je za nas veoma loša, jer je on otvoreno imao prijateljske odnose prema našem narodu. Međutim, on je postao  izaslanik predsednika Trampa za specijalne misije, što opet može biti i Balkan. Ako se to dogodi, sigurno je da će lokalna pitanja, poput sankcija zvaničnicima iz Republike Srpske, biti revidirana na nama povoljniji način - navodi Matić.

Takođe, navodi da ne smijemo sa druge strane biti u zabludi da će se Tramp  lično baviti pitanjima u našem regionu.

- Ne smemo doći u situaciju da očekujemo pomoć od bilo koga, već treba da jačamo naš lobi u Vašingtonu, da šaljemo kompetentne diplomate na misije širom sveta i da radimo na ekonomskom napretku - zaključio je Matić.

Proširena lista

Američka kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC) proširila je u petak listu sankcionisanih osoba iz Srpske, posljednjeg radnog dana administracije Džozefa Bajdena. Na crnoj listi OFAC-a našli su, između ostalih, i predsjednik Akademije nauka i umjetnosti RS Rajko Kuzmanović, ministar unutrašnjih poslova Siniša Karan, predsjednik Ustavnog suda RS Džerard Selman, bivši poslanik SNSD-a Siniša Dodik, šef Kabineta predsjednika RS Milorada Dodika Danijel Dragičević, šef Kabineta Nenada Stevandića Goran Filipović te direktorica RTRS-a Dijana Milanković, kao i  generalni sekretar Vlade RS Dalibor Panić i direktor Republičkog protokola Goran Raković.