Naime, iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske naveli su da se ove godine oko 550 učenika upisalo na deficitarna zanimanja.

 

"Broj učenika upisanih u deficitarna zanimanja kreće se u rasponu od 550 do 600 u protekle tri godine, kada je i počelo stipendiranje deficitarnih zanimanja", rekli su za "Nezavisne" iz Ministarstva.

 

U ovoj školskoj godini na listi deficitarnih našla su se zanimanja: kamenorezac-keramičar, izvršilac radova na saobraćajnicama, pekar, mesar, bravar-zavarivač, konobar, kuvar, stolar, auto-električar, mehaničar mehatronike, pneumatike i hidraulike, agroproizvođač te prehrambeni prerađivač, električar-elektroinstalater, obrađivač metala rezanjem, alatničar, mehaničar grijne i rashladne tehnike, vozač motornih vozila, električar telekomunikacija i auto-mehaničar.

 

Ljuban Bajić, direktor Građevinske škole u Banjaluci, za "Nezavisne" kaže da od ove godine postoji smjer kamenorezac i keramičar kao zajedničko zanimanje, a gdje je upisano šest učenika.      

 

"Prvi put je ove godine upisano šest učenika, a imamo i drugi razred moler suve gradnje - moler i fasader, gdje je 12 učenika, a gdje su takođe dva kombinovana zanimanja. Godinama nije uopšte bilo odziva za deficitarna zanimanja građevinske struke, tako da je uspjeh što smo i njih uspjeli upisati. Izgleda da je došla svijest do roditelja i učenika da je budućnost u deficitarnim zanimanjima i da ima posla na tržištu rada", rekao je Bajić.

 

Kako kaže, on se nada da će biti još veće interesovanje u narednim godinama, jer su ovo, ističe, ipak dobro plaćena zanimanja.

 

I Bojan Bakal, direktor Poljoprivredne škole u Banjaluci, ističe da ova škola ima dva deficitarna zanimanja, a to su pekar i mesar.

 

"Već godinama Vlada RS subvencioniše ta deficitarna zanimanja, i to tako što učenici dobijaju 100 KM i besplatnu kartu. Mi smo ove godine, nažalost, upisali kombinovano odjeljenje pekar-mesar, gdje imamo sedam, odnosno osam učenika. Inače, bilo koji treći stepen je manje-više u deficitu, a imate situaciju da škole imaju ugovore sa poslodavcima, gdje je učenička praksa plaćena. Recimo, imamo situaciju da mesar ima stipendiju, a uz to i plaćenu praksu, te oni na mjesečnom nivou imaju od 400 do 500 KM", kazao je Bakal za "Nezavisne".

 

Dodaje da se mali broj učenika upisuje na ova zanimanja, jer roditelji prave problem te objašnjava da oni žele da im djeca imaju četvrti stepen obrazovanja.

 

Prema riječima Saše Trivića, predsjednika Udruženja unije poslodavaca RS, stipendiranje je izgubilo smisao kada se radi o motivaciji djece.

 

"Pitanje je jesu li oni koji se upišu na ta zanimanja zaista zainteresovani ili je to zbog stipendije. Jednostavno, postoje zanimanja gdje neće niko da radi i vjerovatno će se ona vremenom ugasiti, tako da ostaje svakom poslodavcu ili da prekvalifikuje radnika ili motiviše učenike stipendijom firme", istakao je Trivić za "Nezavisne".

 

Međutim, kako kaže, vjerovatno nema mjera koje mogu pomoći da se taj broj deficitarnih zanimanja poveća.

 

"Djeca neće da idu za pekare, a razlog nisu plate, već je, izgleda, sramota raditi neke poslove", naglasio je Trivić.