FOTO: Nezavisne

Najveća količina plastike nalazi se u okeanima na Maldivima, zemlji koju čini 99 odsto vode i jedan odsto kopna. Na ovom rajskom mjestu bogatom koralnim ostrvima 37 odsto stanovništva učestvuje u jačanju turizma, međutim, zabrinjava prljavština vode i samim tim kvalitet tune koju stanovništvo konzumira tri puta dnevno.

Veliki problem godinama je predstavljalo zagađenje okeana te su tako plastične kese prekrile koralne grebene i ugrožavale životinjski svijet.

U 2018. godini stanovništvo i vlasti Maldiva odlučili su promijeniti dosadašnje stanje i svima, a pogotovo najmlađoj populaciji, omogućiti zdraviji život i sigurno plivanje okeanom.

Tako je pokrenut vladin projekt "Faru Koe" što znači "Djeca koralnog grebena", čiji je cilj osigurati da 81.000 učenika uživa u čistim okeanima i koralnim grebenima koji ih krase. Takođe, ovim će se nastojati u školama prekinuti praksa pakovanja hrane u jednokratne plastične posude te su tako sproveli istraživanja u nekoliko zemalja svijeta kako bi se upoznali o njihovim praksama, a sve u sklopu kampanje #zeroplasticlunch (ručak bez plastike) koja je promovisana u 212 škola na Maldivima na Svjetski dan okeana.

U srednjim školama u SAD-u primijećeno je da se djeca hrane uglavnom zdravo, što je iznenađujuće s obzirom na to da je riječ o državi s velikim brojem gojaznih osoba.

Salate se još poslužuju u plastičnim posudama, a doručak i ručak u jednokratnim biorazgradivim. U kafeteriji se koristi plastični pribor za jelo.

"Sada mnogo manje koristimo plastiku nego prije i postali smo svjesniji njihove štetnosti. Takođe, u učionicama imamo reciklažni aparat i nastavnici nas podstiču da recikliramo naše plastične flaše", kazala je učenica Džulija Džesej.

U 2014. godini Sjdinjene Američke Države su proizvele 33,25 miliona tona plastike od kojih je samo devet posto reciklirano, a 75 posto njih je završilo na odlagalištima, podaci su Agencije za zaštitu okoliša.

U japanskim školama ručak se poslužuje u višekratnim porcelanskim posudama, s priborom od nehrđajućeg čelika. Jedini otpad koji ostane je karton od mlijeka i omoti koji se kasnije recikliraju.

"Pokušavam ne odbacivati plastične igračke, a veoma dobro znam da plastika utječe na životinje u okeanu. Čuo sam da se u drugim zemljama taj materijal baca u njih, nakon čega ih jedu morske životinje i smatram da to nije nimalo dobro", naveo je učenik Hironori Motoki.

S druge strane, u Francuskoj se jede mnogo ukusna hrana, ali ima "plastičan" okus jer je servirana u takvim zdjelama, a u školama nema aparata za recikliranje.

Ranije ove godine Francuska je izjavila kako planira 100 odsto reciklirati plastiku do 2025. godine, međutim, mnogi smatraju da je to ambiciozno. Od 28 zemalja Evropske unije, Francuska se nalazi na 25. mjestu kada je riječ o recikliranju plastike.

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )