Ako uzmemo u obzir da je u 2017. godini taj broj iznosio 9.923 radnika, evidentno je da je došlo do povećanja odlaska bh. građana u Sloveniju. Do kraja godine taj broj mogao bi narasti i do 20.000 radnika.

U Sloveniju odlaze najviše varioci, i to 23% od ukupnog broja, vozači 22,8%, zidari 6,5%, brava-ri 4% te ostali radnici u građevinskom sektoru.

Dok Slovenija uvozi radnu snagu, privrednici i realni sektor ostaju bez prijeko potrebnih radni-ka. Uzimajući u obzir niske plate koje nisu dovo-ljne za život u BiH, sve je više razloga zbog kojih odlaze radnici.

U Njemačku putem Agencije za rad i zapošljava-nje idu samo osobe sa srednjom medicinskom školom, koje idu da rade kao njegovatelji. Tako je u 2017. godini posredovano za 851 radnika, dok u 2018. godini samo za prvih deset mjeseci taj broj iznosi 963 radnika. Dok je bh. zdravstvo u deficitu s medicinskim kadrom, Njemačka do-bija radnu snagu iz BiH u najboljim godinama.

Jedna od medicinskih sestara koja je ove godine otišla u Njemačku M.Đ. kazala je za "Patriju" da je to bio posljednji korak koji je odgađala.

"Godinama sam bez posla. Radila sam i u butiku, u kozmetičkom marketu, u cvjećari, ali nikada nisam primljena niti u jednu zdravstvenu usta-novu gdje sam predavala papire. Nisam više mo-gla gledati ni svoje roditelje koji jedva sastavljaju kraj s krajem, pa je i to bio dodatni motiv da idem u Njemačku. Brzo sam savladala jezik, jer sam ga već učila u školi, sad i njima pomažem i sretna sam. Nedostaje mi Sarajevo, prijatelji, ali i ovdje nas ima i družimo se", kaže ova Sarajka.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, od 2013. do avgusta 2018. skoro 30.000 građana iz BiH dobilo je radnu dozvolu u Slove-niji. Pretpostavlja se da je taj broj i veći jer dio radnika, pored Agencije, u Sloveniju odlazi i "drugim kanalima".