Hirošima je obilježila 74. godišnjicu američkog napada atomskom bombom na taj grad 1945. godine, kada je stradalo više od 140.000 ljudi.
Gradonačelnik Kazumi Matsui izrazio je zabrinutost zbog rastuće egocentričnosti u svjetskoj politici i pozvao lidere da očuvaju svijet bez atomskog naoružanja.
"Širom svijeta danas vidimo rast egocentričnog nacionalizma, tenzije pojačane međunarodnim isključivanjima i rivalstvom i zastoj u nuklearnom razoružavanju", naveo je Matsui u svojoj mirovnoj deklaraciji.
On je pozvao mlađe generacije da nikada ne odbace atomska bombardovanja i rat kao puke događaje u istoriji i pozvao svjetske lidere da posjete Hirošimu i upoznaju se sa onim što se tu dogodilo. Matsui je zahtijevao od japanske vlade da više zastupa interese preživelih i da potpiše sporazum o zabrani atomskog naoružanja.
Premijer Šinzo Abe rekao je da su sve izraženije razlike između nuklearnih i nenuklearnih država.
"Japan želi da služi kao most između nuklearnih i nenuklearnih država i strpljivo pokušava da ih ubijedi da sarađuju i vode dijalog", rekao je Abe u svom obraćanju na ceremoniji. On je obećao je da će održati japanske principe bez nuklearne energije, ali nije obećao potpisivanje sporazuma.
Bombarder B-29 "Enola Gej" je 6. avgusta 1945. u 8.15 po lokalnom vremenu sa visine od 9.600 metara bacio bombu nazvanu "Mali dječak", koja je posle 43 sekunde eksplodirala na 600 metara iznad zemlje. Procijenjuje se da je temperatura u središtu eksplozije dostigla između 3.000 do 4.000 stepeni Celzijusa.
U napadu na Hirošimu poginulo je više od 140.000 ljudi. Bomba bačena tri dana kasnije na Nagasaki ubila je još 70.000 prije nego što je predajom Japana završen Drugi svetski rat.