O nekropli, otkrivenoj na lokalitetu Polje, postoji samo jedan spomen, a pretpostavljalo se da je nestala tokom 19. vijeka, kada je, navodno, zbog nivelisanja i pretvaranja u oranicu, nasuta riječnim oblutcima, a njena površina prekrivena slojem humusa.

– Na taj način je ova nekropola zapravo prokopana i smatrano je da je uništena i da više ne postoji – kaže voditelj Instituta za arheologiju pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Adnan Kaljanac.

Već prvog dana areheloških istraživanja pronađeno je šest stećaka i jedan grob, a u nastavku iskopavanja otkriveno je ukupno 30-ak stećaka. Međutim, vjeruje se da to nije konačna brojka i da je nekropola dosta veća.

– Među pronađenim spomenicima su stećci različitih veličina, a najviše je sanduka, uz potencijalno jedan sljemenjak. Otkrili smo i nekoliko grobova koji nemaju stećke, a to znači da ih je neko vjerovatno uništio ili odnio, odnosno ugradio u svoje stambene objekte ili nešto slično. Vidljivo je da su neki stećci, već prije zakopavanja nekropole, iskorišteni kao građevinski materijal s obzirom na to da se vide tragovi razbijanja i klesanja – ističe Kaljanac.

Zaboravljena nekropola pronađena je na lokaciji na kojoj je bila planirana izgradnja policijske stanice, a u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Srednjobosanskog kantona tvrde kako su, zbog arheoloških istraživanja, radovi odgođeni.

– Pred početak radova dobili smo informaciju od Zavoda za zaštitu spomenika FBiH i od Zavičajnog muzeja u Travniku da bi bilo poželjno uraditi arehološka istraživanja na tom području, a zbog saznanja da na okolnim parcelama postoji izvjestan broj stećaka. Nakon toga smo angažovali arheologe iz Muzeja u Travniku i tim u kojem je i profesor Adnan Kaljanac, te je odmah na početku istraživanja pronađen izvjestan broj stećaka. MUP je zaustavio svoje aktivnosti dok ne bude završeno istraživanje – rekao je Vidović.

Nije jedina na području BiH
Novootkrivena nekropola sa stećcima nije jedina na području Kreševa, a one na lokalitetima Brdo u Deževicama, Kose, Crkvenjak i Klupe proglašene su nacionalnim spomenicima BiH.

Po broju srednjevjekovnih nadgrobnih spomenika, BiH je najbogatija zemlja u regiji, međutim, eksperti upozoravaju da je većina nekropola u vrlo lošem stanju, te da su rijetki primjeri njihove odgovarajuće zaštite.
– Imamo praksu da se stećci često preprodaju. Dakle, ljudi ih kradu i zatim prodaju. Bilo je i situacija da su objavljivani oglasi za prodaju stećak, tako da, recimo, možete kupiti stećak iz Goražda i postaviti ga pred kuću, kao što se postavljaju vrtni patuljci – naglašava profesor Adnan Kaljanac.

Ocijenivši alarmantom situaciju u kojoj se nalaze stećci, kao i cjelokupna kulturna baština, Kaljanac upozorava da je opravdana i bojazan za sudbina novootkrivene nekropole u Kreševu.

– Iskreno rečeno, kolege i ja smo imali veliku dilemu. Prva pomisao nam je bila da bismo, možda, nekropolu trebali ponovo zakopati, sakriti je od nas samih i zaštiti je na način kako je stajala više od 100 godina. Više povjerenja imam u lokalnu zajednicu, nego u više nivoe vlast, jer lokalna zajednica to ipak doživljava kao svoje kulturno blago, svoje obilježje i prošlost. Sigurniji sam da će je ona više štiti, nego vlast koja se bavi nekom velikom politikom – ističe on.

U iščekivanju boljih dana za stećke, sistemske zašitite, te većeg angažman i koordinacije između svih nivoa vlasti i naučne zajednice, arheolozi nastavljaju istraživanja na nekropoli u Kreševu. U šali kažu kako bi, možda, najbezbjednija bila ukoliko u njenoj blizini bude policijska stanica.

– Volio bih da nekropola ostane tu, kao park u blizini policijske stanice. To je onako simoblično, ali i jedino što mi danas možemo uraditi, s obzirom na to da je, trenutno, situacija takva da bi na svakom arheološkom lokalitetu trebalo postaviti policajca da ga čuva – naglašava Kaljanac.

Stećci su srednjevjekovni monolitni kameni spomenici vezani za cijelo područje današnje BiH, te dijelove Srbije, Crne Gore i Hrvatske. Temeljem raspoloživih podataka, pojavljuju se od druge polovine 12. vijeka, dok u 16. vijeku njihova izrada postupno nestaje.

Procjenjuje se da u BiH ima približno 60.000 stećaka, od čega je dio pod zaštitom države, a 24 nekropole upisane su na UNESCO-ovu listu svjetskog naslijeđa.