Najstariji je turistički vodič u Jajcu, ali i šire. Životni vijek provodi slikajući i pišući o rodnom gradu te skupljajući starine.

– Kao djeca uvijek smo istraživali nešto na kraljevom grobu, ispod starog hotela “Grand” i po selima. Nekad smo krali voće, a nekad pronašli nešto interesantno – rekao je Zrile.

Upriličio je veliki broj izložbi, a jedna od značajnih bila je povodom kandidature Jajca na listu UNESCO, koju je 2007. godine postavio u Parizu.

– Još kao gimnazijalac postao sam član fotokluba, gdje sam savladao sve osnove. Veliki broj fotografija iz tih vremena propao mi je tokom rata, a kasnije sam ponovo počeo slikati i bilježiti sva dešavanja – ističe Zrile. Do 1988. godine Jajce je raspolagalo s devet nekropola i 116 stećaka, a danas ih ima 37 te 500 i više stećaka, a sve zahvaljujući neumornom Zrili.
– Prije sedam godina bio sam angažovan na jednom projektu na popisu stećaka. Sa suprugom Šeherezadom obišao sam cijelu teritoriju opštine Jajce, gdje sam detektirao, napravio opis i odredio lokacije – rekao je on.

Članovi Društva za zaštitu kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti Jajca, u kojem je Zrile sekretar, pripremaju registar kulturno-povijesnih, prirodnih i ostalih dobara materijalne i nematerijalne baštine ovog srednjevjekovnog grada.

– U toku je upis više stotina prikupljenih podataka, napravljeno je skoro 2.000 fotografija, izrađena je bibliografija Jajca s više od 370 naslova te “Hronika Jajca” kao dodatak, koja ima skoro 3.000 hronološki poredanih podataka o gradu – navodi Zrile.

Ne zaboravljati velikane
Zrile kaže da se ne smiju zaboravljati jajački akademici Dubravko Lovrenović, Sulejman Redžić i Enes Milak, koji su dali veliki doprinos i zahvaljujući kojima je Jajce nekoliko godina bilo u žiži bh. kulturne javnosti. Niko se ni posthumno nije odužio ovim jajačkim velikanima.