Trgovina ljudima i dalje zauzima značajno mjesto u krivičnoj praksi u Bosni i Hercegovini, a cijeloj situaciji doprinosi politički nestabilna i ekonomski teška situacija u zemlji kao i blaga kaznena politika pred pravosudnim institucijama.

Prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH, u periodu januar - juni 2019. godine je identifikovana ukupno 21 potencijalna žrtva trgovine ljudima, od čega 17 ženskog, a četiri muškog pola.

BiH je označena kao zemlja u kojoj je dominantna unutrašnja trgovina ljudima i čije su žrtve uglavnom domaći državljani. Kada su u pitanju strani državljani, u 2019. godini su dvije žrtve bili porijeklom iz Šri Lanke, maloljetni Afganistanac i punoljetna državljanka Republike Srbije.

Dobna granica žrtava sve niža
U izvještaju Centra za istaživanje politike suprotstavljanja kriminalitetu (CPRC), navodi se da su oružani sukobi, političke tranzicije, te društvene i ekonomske nestabilnosti u jugoistočnoj Evropi tokom proteklih decenija, prouzrokovale značajno povećanje nezakonitih migracija iz, kao i preko Balkana prema Zapadnoj Evropi. Te pojave i kretanja ljudi proistekla iz njih su doprinijele nastanku i opstanku trgovine ljudima iz područja regije ili preko ovih prostora.

CPRC navodi da prije više od decenije žene iz zemalja jugoistočne Evrope skoro da nisu bile izložene ovom obliku iskorištavanja i vrbovanja, dok danas čine 25 posto žrtava trgovine ljudima od svih zabilježenih slučajeva.

"Širenje ovog problema doprinio je i tome da se oblici iskorištavanja ljudi nisu ograničili samo na seksualnu eksploataciju, odnosno najčešće na prisilnu prostituciju, nego i na prisilni rad. U novije vrijeme ona dobija novu formu, a to je uzimanje ljudskih organa, iskorištavanje u pornografji i ostalim oblicima rastuće seks-industrijei kroz druge oblike ropskog rada. Alarmantan je trend što se dobna granica žrtava, koje su uglavnom djeca (djevojčice), ali sve više i muškarci – prvenstveno dječaci, sve više spušta, čime ovaj problem postaje složeniji i problematičniji u odnosu na kršenje ljudskih prava i osnovnih sloboda", navodi se u izvještaju.

Problem migracija nedovoljno istražen
Navodi se da je loša ekonomska situacija najvjerovatnije najvažniji činilac u objašnjavanju trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini, kao i nedovoljna zaštita prava žrtava.

Jedan od autora izvještaja Elmedin Muratbegović, profesor kriminalistike na Univerzitetu u Sarajevu, za Anadolu Agency je izjavio da trgovina ljudima i dalje zauzima značajno mjesto u krivičnoj praksi u BiH.

“Kada ovo kažem, ne mislim samo na frekvencije ove pojave, jer njih nema mnogo u statistikama, nego prvenstveno na opasnosti i surovost narušavanja ljudskih prava i sloboda koje ova inkriminacija sa sobom nosi. Naročito su opasne situacije u kojima se djeca pojavljuju kao žrtve”, kazao je Muratbegović.

Smatra da se od objavljivanja izvještaja CPRC-a 2016. godine situacija u BiH nije promijenila nabolje, već se dodatno usložnila, jer se pored klasičnih prediktora poput siromaštva, pojavio i problem migracija preko Zapadnog Balkana i BiH.

"Taj segment nije dovoljno istražen, a možda se tu upravo krije i opasnost za pojavu trgovine ljudima. Doduše, 2017. godine je Međunardona organizacija za migracije (IOM) radila na regionalnom presjeku stanja trgovine ljudima u migracionim tokovima kroz analitički izvještaj. Recimo, tu možemo naći značajne preporuke za sadašnjost i budućnost kada je u pitanju rana predikcija i efikasna intervencija u cilju sprečavanja trgovine ljudima. U tom izvještaju je dat poseban fokus na djecu bez pratnje u migracionim tokovima, kojih je samo u 2019. u BiH bilo 1.628. E sad zamislite u kakvom su problemu naše službe formalne socijalne kontrole koje moraju pružiti starateljstvo toj djeci", ističe Muratbegović.

Uvođenje novog predmeta u škole
Prema podacima nadležnih institucija, najčešći vidovi trgovine ljudima su prosjačenje i radna eksploatacija te prisilni brakovi, a osim toga zastupljeni su i novi oblici poput prodaje organa i kupovina embriona na ilegalnom tržištu.

U izvještaju CPRC-a se navodi da u široj javnosi u BiH, odnosno građanstvu, postoji jedan opšti stav prema fenomenu trgovine ljudima koji pod trgovinom ljudima podrazumijeva i staro - seksualne eksploatacije i novoorganizovanu dječiju prošnju i rad radnika bez naknade.

“Šira javnost, nažalost, još uvijek nije dovoljno osviještena. Nedostaje stvarnih, domaćih, medijskih kampanja, koje bi približili ljudima ovaj fenomen kroz svakodnevnicu. Tada možemo govoriti o stvarnom pomaku. Ovako, više ličimo na eksperiment za loše EU medijske strategije i kampanje, koje nažalost prođu nezapaženo i sve to nekada liči na bačen novac. S druge strane, stručna javnost je poprilično uznapredovala. Po mom mišljenju, danas imamo jako ozbiljan sistem suprostavljen fenomenu trgovine ljudima u BiH”, smatra Muratbegović.

Dodaje da je Bosni i Hercegovini potrebna osviještena šira javnost, dok bi stručna trebala biti više obučena.

"Neophodno je uvođenje predmeta sigurnosna kultura u posljednja dva razreda osnovne škole, u kojima bi se sa najmlađima obrađivali aktuelni sigurnosni izazovi, njihovo prepoznavanje, reagovanje i posljedice nereagovanja. Samo na taj način mi dugoročno imamo šansu”, poručuje Muratbegović.

U izvještaju CPRC-a se navodi da se od 2004. godine trgovina ljudima u BiH povlači u pomno prikrivenu aktivnost.

"Seksualna eksploatacija se odvija u motelima, privatnim kućama i apartmanima, žrtve se odvode u inostranstvo u iste svrhe, ili su prisiljene na rad ili neke druge oblike eksploatacije. U pogledu radne eksploatacije, jedan od novih oblika je svakako eksploatacija državljana Bosne i Hercegovine, muškaraca, na gradilištima u inostranstvu. Najprisutniji i sve vidljiviji problem je prosjačenje, uglavnom prisutno u romskim zajednicama, što je direktna posljedica složene ekonomske i socijalne situacije u zemlji", navodi se u izvještaju.