U razvijenim zemljama se baca oko 40 odsto hrane u fazi prodaje i konzumacije, a u zemljama u razvoju 40 odsto u fazi proizvodnje.

Najviše se bacaju voće i povrće, potom riba i meso, a po domaćinstvu se baci hrane u vrijednosti od oko 1.800 dolara.

List prenosi da u Hrvatskoj oko 400.000 tona hrane godišnje završi u smeću, od čega 40.000 zbog nerazumijevanja označavanja roka trajanja.

Studija uzorkovanja četiri kategorije proizvoda na hrvatskom tržištu pokazala je da su proizvodi s vrlo dugim rokom trajnosti, kao što su kafa, so, šećer i pirinač, u slučaju da se pravilno skladište, ispravni za upotrebu i do godinu dana poslije datuma otisnog na ambalaži "najbolje upotrebiti do".

U drugu kategoriju spadaju proizvodi s dugim rokom trajanja koji zadržavaju sva svojstva do dva mjeseca nakon isteka roka, kao što su žitarice, slatkiši, ulje…

Proizvode sa ograničenim i kratkim rokom trajnosti, poput mlečnih proizvoda, svježeg mesa i ribe, uopšte ne bi trebalo konzumirati poslije isteka propisanih rokova.

Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede predstavilo je Plan sprečavanja nastajanja otpada od hrane i istaklo važnost odgovorne proizvodnje i potrošnje kako bi se smanjilo bacanje i povećalo poklanjanje hrane u dobrotvorne svrhe.