U 2019. godini na listi 180 država svijeta, Srbija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Albanija su ispod prosjeka, čime se svrstavaju u države sa još prilično visokim stepenom korupcije.

Crna Gora u odnosu na svoje susjede nalazi se u malo boljoj poziciji jer je u nekoliko bodova malo iznad svjetskog prosjeka i jedina je u odnosu na prethodnu godinu napredovala.

Organizacija TI države rangira prema broju poena od kojih su one blizu maksimalnih sto, države sa najmanje korupcije. Na drugoj strani države koje su bliže nuli, tretiraju se kao visoko korupirane. Svjetski prosjek bodova je 43 dok na Zapadnom Balkanu sve države, osim Crne Gore, imaju ispod 40 poena.

U upravo objavljenom izvještaju, Transparensi skreće pažnju na dvije balkanske države. Jednu u negativnom kontekstu – Bosnu i Hercegovinu, drugu uz pozitivna očekivanja – Kosovo.

BiH je među državama koje su, kako upozorava TI, zabilježile značajan pad na tabeli od 2012. godine do danas.

“Ova država trpi zbog slabe primjene zakona u oblasti finansija. Tokom izbora 2018. godine, pojedine političke partije i organizacije civilnog društva izrazile su zabrinutost zbog neregularnosti prilikom glasanja, zastrašivanju građana i ukazale na zloupotrebe javnih resursa i neravnopravnu zastupljenost u medijima“, navodi se u izvještaju TI.

Nazadovanje

Pad na listi, za četiri mjesta, zabilježila je i Srbija. U novom izvještaju ona 91. poziciju dijeli sa Turskom. I druge države balkanske regije bilježe pad – Sjeverna Makedonija za 13 mjesta, Albanija za sedam. Jedina koja je na listi otišla za jedno mjesto u boljem pravcu jeste Crna Gora.

Globalno, sve države koje imaju relativno visok stepen korupcije imaju problem sa istim trendovima koji na to utiču.

Ovogodišnje istraživanje, navodi TI, pokazuje da je korupcija rasprostranjenija u državama gdje novac slobodnije i netransparentno odlazi u izborne kampanje i u kojima se vlade više rukovode potrebama bogatih i uticajnih pojedinaca nego građana u čijem interesu treba da rade.

Slično kao i prethodnih godina, rezultati pokazuju da, uprkos određenom napretku, većina država i dalje ne uspjeva efikasno da riješi korupciju u javnom sektoru, upozoravaju iz Transparensija.

„Vlade moraju hitno da se pozabave koruptivnom ulogom velikog novca u finansiranju političkih stranaka i neprikladnim uticajem koji takva uloga ima na naše političke sisteme“, poručila je predsjedavajuća Transparensi internešnala, Delia Ferreira Rubio.

Uzroci nezadovoljstva

Indeks percepcije korupcije u 2019. godini pokazuje, kažu u TI, „iznenađujuće malo ili nikakvo poboljšanje situacije u borbi protiv korupcije“.

U ovoj međunarodnoj organizaciji navode i da je jedini, suštinski efektan, put u suzbijanju korupcije, smanjenjenje tokova novca u politici i da se, uporedo s tim mora raditi na promovisanju inkluzivnog političkog odlučivanja.

Od prevara na najvišim nivoima vlasti do sitnog podmićivanja koje običnog građanina sprječava da na regularan način ostvari osnovna prava, poput zdravstvene zaštite ili obrazovanja, neki su od glavnih razloga zbog je ljudima dosta korumpiranih političara i institucija, navodi se izvještaju.

„Frustracije podgrijevaju rasteće odsustvo povjerenja u vlade i vode ka daljem narušavanju povjerenja u političke lidere, izabrane zvaničnike i u demokratiju“, navodi u TI i zaključuju:

„Vlade moraju da spriječe koncentarciju moći, ograniče tokove velikog novca u politici i omoguće široko učešće u donošenju političkih odluka. Politika i javni resursi ne bi trebalo da budu podređeni finansijskim centrima moći ili političkim uticajima već isključivo pravednom i nepristrasnom raspodjelom budžeta.“

Ohrabrujuće su, smatraju u TI, aktivnosti antikorupcijskih pokreta u svijetu tokom 2019. jer su, kako navode, „pružili jak impuls milionima ljudi u otvorenom zalaganju protiv korupcije u svojim vladama“.

Nevolje u vrhu

I ove godine najmanje koruptivna država svijeta je Danska koja u 2019. prvu poziciju dijeli sa Novim Zelandom. Slijede ih Finska, Singapur, Švedska, Švajcarska, Norveška kao „najčistije“ države svijeta.

U TI ukazuju da je Zapadna Evropa i evropski region najveća koncentracija država sa niskim stepenom korupcije. Od top 20 država, 14 ih je iz ovog regiona.

Ipak iz ove organizacije upozoravaju da čak ni najbolje države nisu imune na korupciju, poput Danske, Švajcarske i Islanda. Iako njihov indeks ukazuje na to da su među „najčistijim“ državama, korupcija i dalje postoji. Najčešće u vidu pranja novca i korupcije u privatnom sektoru, konstatuje se u izvještaju TI.

Sjedinjene Američke Države (SAD) takođe se u izvještaju spominju kao država koja se, iako visoko rangirana, suočava sa izvjesnim problemima.

SAD su, u odnosu na prethodnu godinu, pale za jedno mjesto na rang listi, zauzevši u 2019. godini 23 poziciju. Sa 69 poena od maksimalnih 100 Sjedinjene Države došle su na najnižu poziciju u poslednjih osam godina, navode u TI.

„SAD se suočava sa različitim izazovima od prijetnji, preko nejednakosti do konstantno rastućeg uticaja ličnih interesa u politici“, piše u izvještaju.

„Dok je predsednik Tramp (Donald) u izbornoj kampanji obećavao da će ’isprazniti močvaru’ i natjerati Vladu da radi za opšte a ne samo u interesu Vašingtona i političkih elita, niz skandala, ostavki i optužbi za neetičko ponašanje, ukazuju na to da je kultura ’plati pa igraj’ postala samo još više ukorijenjena“, konstatuje u izvještaju TI.

Najkoruptivnije države svijeta

Somalija je i u 2019. godini najkoruptivnija država svijeta. Slijede je Južni Sudan, Sirija, Jemen i Venecuela. Ne toliko daleko od začelja liste, nalazi se i Rusija, koja je zauzela 137 mjesto Indeksa percepcije korupcije.