Da se tradicionalna imena sve rjeđe daju novorođenčadi potvrdila je i šef Odsjeka za građanska stanja i upravne poslove i pravnu pomoć u Gradskoj upravi Banja Luke Diana Džaja-Jokić.

- Upisa sa imenom Lujo nije bilo već decenijama. U matičnu knjigu rođenih nedavno su upisane po jedna Anđelka i Nikolija. Dječacima se nešto češće daju starinska imena, najčešće Bogdan, Vukašin i Vasilije - kazala je Džaja-Jokić, te dodala da su u modi godinama imena Miloš i Lazar.

Prema njenim riječima, najpopularnija ženska imena su Sofija, Helena i Una, a muškim potomcima roditelji najčešće daju imena Viktor, Filip i Lazar.

- Rijetko se djeci određuju dva imena ili prezimena. U posljednjih godinu dana, prema izjavama matičara, u knjizi rođenih za uže područje grada upisana su dva takva slučaja - kazala je Džaja Jokić.

Naglasila je da propisima nije utvrđeno koja su zabranjena imena, ali je u podzakonskim aktima predviđeno da se u slučajevima kada se dodijeli pogrdno ime koje vrijeđa moral ili ono koje je u suprotnosti sa običajima i shvatanjima sredine, u postupak uključuje organ starateljstva.

- To je neophodno radi zaštite prava i interesa maloljetnog djeteta. Takve slučajeve banjalučki matičari do sada nisu imali - rekla je Džaja-Jokić.

Sociolog Ivan Šijaković objašnjava da roditelji izbjegavaju da djeci daju tradicionalna imena zato što smatraju da ih život može odvesti u inostranstvo, pa će im biti lakše sa internacionalnim imenom.

- Starinska imena iščezavaju, posebno ženska. Smatra se da djevojčice treba da nose imena koja će biti prilagođena multikulturnoj sredini i stanju u svijetu. Iz tog razloga roditelji se odlučuju za kraća, koja se lako izgovaraju, kao što su Dea, Tea ili Mia. Teško će se neko odlučiti da u ovo vrijeme kćerku nazove Kostadinka, Vidosava ili sina Dobrivoje - kazao je Šijaković i dodao da su, s druge strane, kratka imena i znak pomodarstva.