Svijet mora promijeniti proizvodnju i potrošnju hrane ili će se suočiti s teškim poremećajima u snabdijevanju hranom, koji bi mogli dovesti do stradanja i nemira, upozorili su naučnici.
Prednosti za zdravlje i okolinu izmjenom načina proizvodnje hrane znatno bi nadmašile troškove izmjena, pokazuje nova globalna studija čiji autori pozivaju vlade da jače podrže održivu poljoprivredu.
- Mali poremećaj u snabdijevanju hranom može učiniti puno štete i dovesti do velikog rasta cijena. To će lančano stvoriti patnju i nemire i vrlo je vjerovatno da će doći do gladi i nestabilnosti - rekao je Per Pharo iz FOLU-a, globalnog saveza ekonomista i naučnika za korišćenje hrane i zemljišta, koji stoje iza objavljene studije.
Globalna prekomjerna zavisnost od relativno malog broja namirnica čini populaciju ranjivom na neuspješne usjeve, dok klimatske promjene dodatno povećavaju pritisak, dodato je u izvještaju.
- Četiri poljoprivredne kulture čine 60 odsto naših kalorija, pšenica, riža, kukuruz i krompir. To povećava našu ranjivost - istakao je on.
Ovo je prva studija koja procjenjuje prednosti transformacije globalnog prehrambenog sistema, kao i troškove neaktivnosti.
Šteta koju moderna prehrambena industrija čini ljudskom zdravlju, razvoju i okolini svijet godišnje košta 12 biliona dolara, koliko iznosi i kineski BDP, otkrila je studija.
Predlaže se niz rješenja, od podsticanja raznovrsnije prehrane za poboljšanje zdravlja i smanjenja zavisnosti od specifičnih kultura do davanja veće podrške u obnovi šuma, glavnom alatu u borbi protiv klimatskih promjena.
Primjera radi, vlada u Kostariki je smanjila krčenje šuma ukidanjem subvencija za stoku i davanjem podsticaja onima koji održivo obrađuju zemlju. Danas je više od pola zemlje prekriveno šumama, u odnosu na 25 odsto 1983. godine.
- Izgovor da ne možemo istovremeno dati prioritet okolini te razvoju i dobrobiti ljudi jednostavno nije tačan. Možemo učiniti i jedno i drugo - poručili su iz globalnog saveza ekonomista i naučnika za korišćenje hrane i zemljišta.