
U subotu, 31. oktobra, pravoslavni vjernici obilježavaju Svetog apostola i jevanđelistu Luku, dok se širom svijeta obilježava i Noć vještica.
Iako se oba događaja vezuju za isti datum, razlikuju se po porijeklu, značenju i običajima koji ih prate.
Dok jedni u maskiranju i ukrašavanju bundeva vide priliku za zabavu, drugi smatraju da takvi običaji nisu dio srpske pravoslavne tradicije.
Sveti apostol i jevanđelist Luka – Lučindan
Sveti apostol i jevanđelist Luka zauzima posebno mjesto u hrišćanskoj tradiciji. Prema crkvenom predanju, rođen je u Antiohiji, bio je Grk po porijeklu i po zanimanju ljekar, a poznat je i kao autor jednog od četiri jevanđelja.
Posvetio je život širenju hrišćanske vjere, a bio je i saputnik apostola Pavla na njegovim misionarskim putovanjima. U narodu je poznat kao Lučindan i obilježava se 31. oktobra.
Važno je napomenuti da Lučindan 2026. godine pada u subotu, pa se ove godine slavi uz mrsnu trpezu.
U narodnoj tradiciji Lučindan se povezuje i sa dolaskom hladnijih dana. Poznate su izreke „Ide Luka, eto vuka“ i „Sveti Luka, snijeg do kuka“, koje odražavaju nekadašnje narodno posmatranje prirode i iščekivanje zime.
U pojedinim krajevima zabilježeni su i običaji vezani za zaštitu stoke i domaćinstva, ali oni nisu svuda isti.
Noć vještica – maske, bundeve i kostimi
Noć vještica, poznata i kao Halloween, obilježava se svake godine 31. oktobra. Posebno je popularna u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Velikoj Britaniji i drugim zemljama, gdje se organizuju maskirane zabave i različiti događaji.
Danas su najprepoznatljiviji simboli ovog praznika izdubljene bundeve sa urezanim licima, kostimi vještica, duhova, vampira i drugih fantastičnih bića, kao i ukrašavanje kuća u sablasnom stilu.
Jedan od najpoznatijih običaja je „trik ili poslastica“, kada djeca obučena u kostime obilaze kuće i traže slatkiše.
Zašto se vodi polemika?
Različita mišljenja o ova dva datuma svake godine ponovo pokreću rasprave u javnosti. Dok jedni Noć vještica doživljavaju kao priliku za zabavu, druženje i kreativnost kroz kostime, bez pridavanja posebnog vjerskog značaja, drugi smatraju da nema potrebe za prihvatanjem običaja koji potiču iz drugih kultura, posebno u sredini u kojoj pravoslavna vjera, krsna slava i porodična tradicija imaju duboke korijene.
Lučindan za pravoslavne vjernike ima posebno vjersko i porodično značenje, dok se Noć vještica danas uglavnom obilježava kroz zabavu.
Tako će 31. oktobar za jedne biti veče maski, bundeva i slatkiša, a za druge dan posvećen molitvi, slavskom kolaču i okupljanju sa najbližima.