Ususret ovom prazniku treba tačno u ponoć uraditi jednu stvar da bi vam se želje ostvarile, nalaže običaj.

Sveti Jovan Milostivi rođen je na Kipru, vaspitavan je u duhu hrišćanstva, a ime Milostvi dobio je zbog svoje dobrote odnosno insistiranju da se zabrani progon onih koji nisu slijedili hrišćanstvo.

Za vrijeme desetogodišnjeg mandata u Aleksandriji osuđivao je svaki progon jeretika i nehrišćana kako je pričao, njima će Bog suditi, a da mi na zemlji moramo da prihvatimo ljude onakve kakvi jesu.

– Ako želiš blagodarstva, ne traži ga u nečijoj krvi već u njegovoj dobroti, jer dobrota je jedino blagodarstvo – govorio je i zalagao se za to da se ljudi ne dijele po naciji, rasi i vjeri.

Prema predanju, jednog dana posjetila ga je “nevjernica” koja je tvrdila da su je lažno optužili da nije djevica.

– Ako ja nju sada ne primim, kako ću na kraju tražiti od Boga da mene primi k Njemu? – rekao je.

Umro je 620. godine u izgnanstvu, bježeći od naleta Persijanaca na Vizantiju. I tada je isticao da se ne neprijatelju ne treba svetiti nego se rukovoditi rečenicom iz Novog zavjeta: “Ko tebe kamenom – ti njega hljebom”.

Sveti Jovan Milostvi smatra se svecem dobrote, pa bi na sutrašnji praznik trebalo biti milostivi prema svakome ko zatraži vašu pomoć. Poruka je da se dobrotom treba rukovoditi i svakog drugog dana, piše Blic Žena.

Ukoliko ste ljuti na nekoga ili ste u svađi, oprostite i vratiće vam se blagostanjem i srećom. Tu je i vjerovanje da večeras u ponoć izađete napolje, pogledate u nebo, zamislite želju i to će vam se ostvariti.