SUTRA JE MALI BOŽIĆ: To je dan prema kojem Srbi predviđaju budućnost, a veoma je važno da obratite pažnju na OVE znake
Izvor: kurir.rs
×
0
Podijeli
FOTO: kurir.rs
Mali Božić prate mnogi običaji, a prema vjerovanju dobro je na ovaj dan umijesiti vasilice, obredni hljeb Malog Božića.
Vasilica je nazvana po svetom Vasiliju, a negdje se ovaj novogodišnji kolač zove maslenica, papuljica, gruvanica, baranica, u Resavi Mečka povojnica, u Leskovačkoj Moravi poparenica…
Negdje male okrugle kolače vasilice daju djeci za pokoj duša umrlih, a negdje čobanima da ih pojedu kod stoke. U nekim selima mijesi se česnica ili vasilica od kukuruznog brašna. Ona se nabocka cevkom od zove (cevka na koju se mota vuna prilikom tkanja) ili grančicom od veseljaka na više mjesta. Kad se ispeče, pupoljci koji su nabockani povade se nožem i daju ovcama i govedima u mekinje, da bi bili zdravi i napredni.
Ponegdje u tu poparenicu, kao i božićnu česnicu, stavljaju od drveta izrezane predmete, koji predstavljaju vrste stoke, imanje… Poparenica se tako zove s toga što se ona prije miješanja popari vrelom mašću. Negdje, opet, za Mali Božić, mijese istu česnicu, kao i za Božić koju porodica za trpezom izlomi i podijeli ovaj obredni hljeb koji simbolizuje zajedništo, slogu i ljubav.
O novogodišnjem ručku, pojedu se glava i plećka božićne pečenice koja se čuva do 14-og. Tom prilikom vješti ljudi iz plećke pečenice predskazuju šta će se tokom sledeće godine dogoditi u toj kući i oko nje. Kad se ruča, pokupe se kosti od pečenice, odnesu i stave na mravinjak da bi se po vjerovanju stoka patila (množila) kao mravi.
Neki od ovih običaja imaju dublje značenje i zadržali su se još od prethrišćanskih vremena. Stari kažu da se na sutrašnji dan nikako ne treba svađati jer će vas u protivnom cijele godine “tjerati baksuz”. Zato je danas bolje prećutati i oprostiti svaku uvredu.
U nekim krajevima danas se pažljivo gleda u nebo i promatra vrijeme. Ako na Novu godinu pada snijeg, vjeruje se da će biti rodna godina u poljima, pčelama i stoci.
Na Mali Božić ujutro običaj je bio u nekim selima da domaćica uzme snijeg i, utrčavši u sobu, baci ga na djecu vičući: „Bježi vruća, gonite studena!“. Vjeruje se da se time štite djeca od vrućice ili groznice. Posle ovoga djeca bi skidala sa sebe odijela i prebacivala ih preko grana šljiva ili jabuka, kako bi se “očistila od vaši”. Na ovaj dan dolazi i polaznik ili položajnik, a u selima pored Gruže domaćica mu jednom pređom veže tjeme i donju vilicu, a drugim čelo i zatiljak, da zvijeri ne bi napale stoku.U mnogim mjestima Vojvodine i danas je običaj da se na raskršićima pale vatre, što, uz čistilačko dejstvo, ima i ulogu jačanja Sunčeve svjetlosti i toplote. Iz istih razloga su u Hercegovini ostatke badnjaka od Božića spaljivali na Mali Božić.
Novo ljeto valja dočekati budan, pa su u ovom bdijenju mnoge djevojke predviđale da li će se te godine i za koga udati. Među ovim gatkama je posebno zanimljivo gatanje djevojaka u Bosni: prije svanuća su, popevši se na tavan, bacale obuću kroz vrata na dvorište, pa ako obuća, kad padne, bude usmjerena od kuće – znak je da će u tom pravcu otići, odnosno udati se.